Poljoprivrednici RS između banaka i države - Visoke kamate najveća prepreka investiranju u proizvodnju

Da je poljoprivrednicima u RS nužna kontinuirana podrška u finansiranju i kreditiranju planiranih investicija nije nikakva novost. Nešto više od godinu dana je prošlo od prošlogodišnjih poplava, a mnogi poljoprivrednici se i dalje suočavaju sa posledicama, gledajući da povrate stanje kakvo je bilo prije nepogoda. Nezavisno od nedaća koje mogu zadesiti ratare, voćare, povrtare, stočare, svi oni će reći da nije lako danas održavati proizvodnju, nabavljati dobre mašine, i uz sve to plasirati proizvode na njima povoljan način. Finansijska injekcija je nužna. Zato često čujemo žaljenje poljoprivrednika na visoke kamate na kredite komercijalnih banaka, ali i mikrokreditnih organizacija.

Iz Ministarstva poljoprivrede RS za portal "eKapija" kažu da Ministarstvo ne subvencioniše kamate na kredite već su obezbijeđene namjenske kreditne linije sa nižim kamatama u odnosu na kamate komercijalnih banaka. Tako su, kako kažu, poljoprivrednicima u RS na raspolaganju tri opcije. Najprije, Investiciono-razvojna banka RS.

- Od planiranog iznosa kreditnih plasmana za 2015. godinu od 212 mil KM, u skladu sa potražnjom za finansiranje projekata iz oblasti poljoprivrede i industrije prerade poljoprivrednih proizvoda koji ispunjavaju uslove Pravila plasmana IRB RS i Politike obezbijeđenja plasmana IRB RS, banka je obezbijedila 40 mil KM za plasmane putem zajmova, te dodatnih 25 mil KM za kreditne plasmane. Kamata na zajmove za poljoprivredu i industriju prerade poljoprivrednih proizvoda (direktni plasman IRB RS) je 4% (fiksna kamatna stopa), a na kredite putem finansijskih posrednika (komercijalnih banaka) do 6,5% - kažu u Ministarstvu.

Drugo rješenje je Fond "Partner", sa ukupno plasiranim i neplasiranim novcem od 39 mil KM i fiksnom kamatnom stopom do 6%. Nešto više od 10 mil KM je plasiranih i neplasiranih sredstava u revolving protivvrijednosnom fondu iz Vlade Japana. Efektivna kamatna stopa je do 6,5%.

Banke danas pružaju najrazličite kredite za poljoprivrednike, kako za obrtna sredstva, tako i za osnovna. Bitno je izabrati najpovoljniji, ali kako realnost pokazuje, nijedan nije povoljan, jer se kamate kreću od 5% do preko 12%.

(Foto: Rajko Karišić)

Visoke kamate najveći problem

Resorno ministarstvo RS navodi da su kreditni rejting BiH i uslovi tržišta nametnuli da efektivne kamatne stope na kredite komercijalnih banaka budu u rasponu od 8-18%.

- Poljoprivrednicima je svaki iznos kamate niži od kamate komercijalnih banaka značajna pomoć. Efektivne kamatne stope u rasponu 5-8%, uz adekvatan grejs period omogućavaju investicije u kapitalne objekte, opremu i mehanizaciju, dok su za obrtna sredstva u našim uslovima prihvatljive efektivne kamatne stope i do 10%. Viši iznosi kamata onemogućavaju razvoj sektora, ali su proizvođači zbog nedostatka vlastitih sredstava i neadekvatnih garancija prinuđeni da pozajmljuju novac za obrtna sredstva i investiranje pod nepovoljnim uslovima - navode u Ministarstvu poljoprivrede RS.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH Miro Pejić ističe da je nepovoljno sve ono što prelazi 1% kamate.

- Nadležni organi u oba entiteta nisu postigli ništa da poboljšaju poslovni ambijent za poljoprivrednike. Kod banaka, kamate su u prosjeku oko 10%, a kod mikrokreditnih organizacija i preko 20%, tako da se gubi interese za investiranje. S ozbirom na to da BiH nema kapitalnih investicija u poljoprivredi, ni ove godine neće biti subvencija.

Pejić navodi da je bilo pokušaja sa Razvojnom bankom FBiH u kreditiranju poljoprivrede, ali je došlo prekasno, jer su se već sklapali ugovori sa komercijalnim bankama. Inače, kako kaže, krediti te banke ipak su išli na ruku velikim proizvođačima, ali malim ne.

Pejić, koji i sam ima farmu krava i mljekaru u Grudama, kaže da je sa 10% kamate na kredit neodrživ.

- Praksa u EU pokazuje da su kamate kod njih 1,5% ili 2%, i još država subvencioniše sa 40%, a ako je riječ o mladim poljoprovrenicima i do 60% ili radu u teškim uslovima sa 70%. Zato, ne bih savjetovao mlade poljoprivrednike da pokreću proizvodnju, jer je izrazito nepovoljno okruženje. Možda tek za 4-8 godina bude nešto bolje.

Ono što je posebno zabrinjavajuće za njega je što Vlada FBiH sada kasni 14 mjeseci sa isplatom podsticaja. Nešto bolju situaciju vidi u RS, gdje je redovnija isplata podsticaja.

Slijede bolji dani za poljoprivrednike u RS?

Za "ekapiju" iz Ministarstva poljoprivrede RS kažu da je u proceduri izrada nacrta Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim će se definisati okvir mjera i minimalni iznos sredstava po jedinici mjere, a što će omogućiti bolje planiranje proizvodnje.

- Pored nastavka plasmana kredita u okviru navedenih namjenskih kreditnih linija, ministarstvo planira da, u saradnji sa Garantnim fondom Republike Srpske, intenzivira plasmane kreditnih sredstava u agrarni sektor i to prvenstveno sredstava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, koja predstavljaju najpovoljniji izvor kredita i zajmova.

Inače, Garantni fond RS nudi dvije kreditne linije - za registrovana poljoprivredna gazdinstva do 50.000 KM i za poljoprivredu do 1,5 mil KM. Od 2011. do 2015. ovaj fond je izdao oko 8,8 mil KM garancija čime je podržano skoro 40 mil KM kreditnih plasmana finansijskih posrednika.

- Zainteresovanost poljoprivrednih gazdinstava za našim garancijama do sada nije bila posebno izražena. Od ukupnog iznosa garancija za oblast poljoprivrede na gazdinstva se odnosilo 260.452 KM ili 2,95 %. Garancije su se uglavnom odnosile za podršku gazdinstvima koja se bave uzgojem stoke, gajenjem usjeva i nasada, voća i povrća, te prikupljanjem nekultivisanih šumskih plodova - kažu iz Garantnog fonda RS za "eKapiju".

Garantni fond ima potpisane ugovore o poslovno –tehničkoj saradnji sa Novom bankom, Sberbankom, MF bankom, Komercijalna bankom, NLB Razvojnom bankm, Pavlović international bankom, UniCredit bankom Banja Luka, Bankom Srpske, Investiciono-razvojnom bankom i Mikrofinom.

Prema iskustvima Ministarstva poljoprivrede RS, najveća ulaganja su prilikom izgradnje kapitalnih objekata za držanje i tov stoke, sistema navodnjavanja, podizanja višegodišnjih zasada, nabavka mehanizacije i opreme. Zaključuju da bez dugoročnih kredita sa odgovarajućim grejs periodom nema mogućnosti za značajniji rast obima proizvodnje i modernizaciju tehnologije.

Teodora Brnjoš