Pruga Sarajevo-Ploče - Kako je ukinuta tradicija od 128 godina

Otkad je ukinuta direktna linija Sarajevo – Ploče, putnici iz BiH mogu samo do Čapljine, a oni iz Hrvatske do Metkovića.

Nije problem ni buka koju stvaraju lokomotiva i vagoni, niti otvoreni prozori ili brojni tuneli, možda i povremeno spora vožnja, pa ni stari vagoni, jer na putovanju vlakom od Sarajeva do Mostara sve ostaje u drugom planu kad se pruži pogled na bosanskohercegovačke planine ili dolinu Neretve. Takav se utisak može čuti od gotovo svakog putnika, uglavnom na nekom od stranih jezika jer su u vozu uglavnom turisti, koji se zapute jutarnjim vozom prema Mostaru. I na sve to dodaju: "Šteta što se ne može do mora ovako".

Znaju i turisti, a pogotovo domaći putnici da se sve do prije dvije godine vozom moglo sve do Jadranskog mora, odnosno do Ploča, a onda je linija ukinuta. Bosancima i Hercegovcima s jedne strane ostalo je da se voze samo do Čapljine, a Hrvatima s druge strane do Metkovića. I na sve to, Hrvatske željeznice, odnosno HŽ Putnički prevoz ukinuo je vožnju vozom, te je po istoj cijeni putnicima koji moraju od Ploča do Metkovića i natrag ponudio – autobuse.

Prekidom putničkog saobraćaja, doduše prevoz tereta je nastavljen, završena je priča koja je trajala punih 128 godina, jer je prugu od Sarajeva do mora počela Austro-Ugarska, nastavila Kraljevina Jugoslavija, a završila SFRJ. Izgrađivana u više etapa, pruga Sarajevo – Ploče zaista je bila jedan od najvećih saobraćajnih i infrastrukturnih projekata prošlog vijeka. Na duljžini od 195 kilometara nalazi se 27 željezničkih stanica, 71 most i 106 tunela. Samo su tuneli dugi 37 kilometara, a među njima je, s 3.230 metara, najduži "Ivan", tunel prokopan kroz istoimenu planinu.

Vitalna dionica za privredu BiH

No, koliko je bila značajna putnicima, a pogotovo turistima, još je značajnija privredi dviju država, pogotovo Bosne i Hercegovine. Stručnjak za željeznički saobraćaj Enes Čovrk ukazuje kako je zapravo riječ o dionici koja ima "vitalan značaj za privredu BiH".

Neophodna strana pomoć

Stručnjak za željeznički saobraćaj Enes Čovrk podsjeća i kako je na dionici pruge od Bradine do Ploča, u dužini 155 kilometara, urađen glavni popravak pruge, dok na dionici Sarajevo – Bradina traju radovi te je najavljena i privremena obustava putničkog saobraćaja do proljeća naredne godine. Tad se i planira završetak radova.

- Cilj opravke je vraćanje pruge u "izvorno projektno stanje" koje podrazumijeva realizaciju saobraćaja vozova sa najvećim dopuštenim brzinama 80-100 km/h, uz izuzetak na dionici Bradina – Konjic, gdje se saobraća nižim brzinama pri redovnim uslovima eksploatacije. U perspektivi, navedena dionica skupa sa tunelom "Ivan" predstavlja značajno "usko grlo" za koje je potrebno iznaći odgovarajuća nova rješenja - ukazuje Čovrk.

Budući da se radi o zahtjevnom i dugoročnom procesu, vjeruje da će se Bosna i Hercegovina obratiti za pomoć evropskim, ali i međunarodnim financijskim institucijama.

- Željeznički teretni saobraćaj na ovoj dionici direktno doprinosi konkurentnosti pojedinih industrija u Bosni i Hercegovini, a kao najznačajnije primjere mogu nabrojati metaloprerađivačku ("Aluminij" Mostar, "Mittal Steel" Zenica), hemijsku (GIKIL Lukavac) i prehrambenu industriju ("Klas" Sarajevo), ali i transport naftnih derivata ("Energopetrol", INA). Izostajanje opsluživanja ovih teretnih tokova željeznicom predstavljao bi direktan finansijski udar na privredu i cjelokupno stanovništvo u Bosni i Hercegovini - napominje Čovrk.

Dodaje i kako pruga "može imati odgovarajući značaj u opsluživanju turističkih tokova osovinom Sarajevo-Mostar-Ploče, uključujući aerodrome Sarajevo i Mostar", no i upozorava da nema usklađene strategije razvoja željeznica sa strategijom razvoja turističkog sektora u BiH ili bar pojedinim administrativnim jedinicama u državi.

Svako vozi svoje putnike

Ipak podsjeća kako je dionica Sarajevo – Ploče sastavni dio međunarodnog Koridora Vc koji je uvršten u tzv. Sveobuhvatnu mrežu željezničkih pruga regiona (SEETO Rail Comprehensive Network), čime se, kako kaže, potvrđuje perspektiva međunarodnog značaja koridora, odnosno navedene dionice.

Stoga mu je neobično da, i pored nastojanja EU da regiju"zbliži" infrastrukturnim povezivanjem komunikacijama najvišeg ranga ("koridorima" i "pravcima") putem pojedinih organizacija, kao što je spomenuti SEETO, postupci pojedinih zemalja regije "vuku" proces u suprotnom smjeru.

Konkretno misli na neposredan povod za ukidanje međunarodnih putničkih vozova na relaciji Sarajevo – Ploče – Sarajevo, a to je, kako navodi, "izmjena načina tarifiranja korišćenja željezničke infrastrukture od strane željezničkih prevoznika za područje Hrvatske, na osnovu kojeg se dotadašnja cijena uvećala za nekoliko puta".

- Direktan rezultat toga je bilo smanjenje broja međunarodnih putničkih vozova, za čak 46, a koje koincidira sa godinom zvaničnog ulaska Hrvatske u EU... Da apsurd bude veći, nakon ukidanja ove međunarodne linije, oba prevoznika ("Željeznice Federacije BiH" i HŽ) su nastavili da vrše unutrašnji saobraćaj putničkih vozova, ali na relacijama Sarajevo – Čapljina – Sarajevo i Ploče – Metković – Ploče - konstatira.

Dobra saradnja HŽ Carga i "Željeznica FBiH"

Analize Hrvatskih željeznica, kažu u HŽ Putničkom prevozu, pokazale su da godišnji trošak vožnje vozova na relaciji Metković – Ploče – Metković prelazi tri milijona kuna (393.000 EUR), a godišnji trošak vožnje autobusa oko 360.000 kuna (47.000 EUR). Uz to, navode, na toj se relaciji prosječno u autobusu, kao i prije u vozu, radnim danom prevozi 14 putnika. I to su im bili ključni argumenti da se na spomenutoj dionici okrenu cestovnom, a ne željezničkom prevozu putnika.

- S obzirom na mali broj putnika i znatnu negativnu razliku između prihoda i troškova donesena je odluka o uvođenju autobusnog prevoza na relaciji Ploče – Metković – Ploče. Na toj relaciji radnim danom vozi sedam autobusnih linija - objašnjavaju u HŽ Putničkom prevozu.

Kad je uspostavljanje međunarodnog saobraćaja na relaciji Sarajevo – Ploče u pitanju, odgovaraju kako ona zavisi o dogovoru željezničkih uprava i ekonomskoj isplativosti uvođenja vozova.

Istovremeno, dvije države usko sarađuju u teretnom saobraćaju i u HŽ Cargu kao glavnog partnera u prevozu označuju "Željeznice Federacije BiH".

Najviše prevoze rasuti teret, proizvode od čelika i željeza te ostale vrste roba, kao što su šećer, cement, petrolkoks i dr.

- Valja istaknuti i kako je vidljiv porast prevoza na relaciji Ploče – Sarajevo. Tako je u 2013. godini ukupno prevezeno dva milijuna tona robe, dok je u prošloj godini realizirano 2,3 milijuna tona - navode u HŽ Cargu.

Iz navedenog je potpuno jasno da će teretni vozovi do luke Ploče i iz nje i nadalje saobraćati, ali putnički u kojima će turisti, i ne samo oni, uživati u ljepotama donjeg toka Neretve vjerojatno još neko vrijeme neće povezati Čapljinu i Metković.