Dobavljači i kupci postaju vlasnici - Slovenačka vlada spašava "Tuš" modelom poslovne zadruge

Slovenačka vlada nastoji modelom poslovne zadruge, u kojoj bi vlasnicima na kraju postali dobavljači i kupci, a banke odobrile značajne otpise dugova, spasiti od stečaja preduzeće "Tuš", nekad u vlasništvu njegova osnivača i dugo godina najbogatijeg Slovenca Mirka Tuša.

Trgovački imperij Mirka Tuša, privrednika iz Celja, počeo se stvarati 1989. godine, kad je Tuš otvorio manju trgovinu i mjenjačnicu u Slovenskim Konjicama, a danas ima 3.000 zaposlenih i 350 poslovnih jedinica, među njima stotinjak većih marketa i supermarketa. U dobra vremena ostvarivao je godišnji prihod od oko 900 mil EUR, ali je sada u teškoćama.

"Tuševi" problemi nastali su zbog prevelike ekspanzije i ambicija, ali i velike kreditne izloženosti, pa mu prijeti i stečaj u kojemu bi izgubile i banke.

Dugovi "Tuša" prema bankama su procijenjeni na 370 mil EUR, a dug prema dobavljačima na oko 130 mil EUR.

Osim toga, zbog jačanja trgovačke konkurencije "Tušev" udio u slovenačkoj maloprodaji smanjio se na oko 11%, a ne ide mu na ruku niti prezasićenost tom djelatnošću na slovenačkom tržištu budući da se, prema analizama, Slovenija nalazi na trećem mjestu među evropskim zemljama s najvećim viškom trgovačkog prostora prema glavi stanovnika.

Slovenačka vlada bankama nudi da pristanu na model koji bi omogućio "Tušu" nastavak rada i izbjegavanje stečaja, kako zbog brenda jednog od vodećih kupaca slovenačkih proizvoda, tako i zbog "Tuševa" značenja u lokalnoj sredini i opstanka zaposlenih.

U studiji o modelu preustroja u poslovnu zadrugu, koji je slovenačka vlada naručila od ekonomista Bogomira Kovača i platila je 4.500 EUR, predviđeno je da bi "Tuš" u 10 godina opet stao na noge, a vlasnički udio u njemu steklo bi i oko 200.000 njegovih redovitih kupaca, pri čemu bi značajne koncesije u pogledu svojih potraživanja trebale dati banke i dobavljači.

- Banke će morati odlučiti žele li odmah dobiti vrapca u ruci ili čekati goluba na grani - kazao je za Slovenačku televiziju Zdravko Počivalšek, ministar privrede, dodavši da je bankama bolje da pričekaju jer će tako dobiti više nego što mogu očekivati ako "Tuš" natjeraju u stečaj.

Slovenačka vlada podupire ovaj model spašavanja "Tuša", o čemu svjedoči činjenica da se na projektu najviše angažirao Tadej Slapnik, državni sekretar u kabinetu premijera Mire Cerara. On je prije nekoliko godina predlagao da se na taj način reorganizira "Mercator", koji je onda nakon višegodišnjih pokušaja ipak morao zbog dugova biti prodan "Agrokoru", što Slapnik i danas smatra lošim potezom zbog smanjenih mogućnosti plasman slovenačkih proizvoda u "Mercator"-ovoj mreži u jugoistočnoj Europi. On je uvjeren je da bi ovaj put ideja o zadružnom povezivanju, odnosno prvoj slovenačkoj kooperativi u trgovini, po uzoru na Italiju i neke druge zemlje, mogla uspjeti. Neki slovenački poslovni analitičari skeptični su da bi do ostvarenja ove ideje moglo doći jer se ipak radi o posrednoj pomoći države, a računa se i na nacionalne sentimente u odbrani preduzeća koje je privatno, što nije uspjelo niti u slučaju "Mercatora".

Poziciju "Tuša" otežava i situacija u kojoj do kraja januara ove godine mora osigurati i treći reprogram kreditnih obveza, na što bi moralo pristati više od tri četvrtine banaka kojima kompanija duguje.

Tu će presudna biti i riječ "HETA"-e, "loše banke" Hypo Alpe Adria Banke (HAAB), koja drži najveći pojedinačni dio "Tuševa" kreditnog portfelja koji dospijeva krajem mjeseca.

Sudbina trećeg najvećeg slovenačkog trgovačkog lanca, čija je kompanija u BiH lani završila u stečaju s 500 otpuštenih radnika i 38 mil EUR duga dobavljačima, do tada će najvjerojatnije biti poznata.