Za bolji život budućih penzionera u FBiH - Dobrovoljni penzijski fondovi nova šansa da mladi krenu u štednju za sigurnu starost

Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima, čiji je nacrt nedavno usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i predstavlja novinu, građanima će, posebno mlađim, biti omogućeno da imaju dodatne prihode u starosti, čime će biti poboljšan finansijski položaj budućih penzionera, ističu u Ministarstvu finansija FBiH.

U ovom ministarstvu i Parlamentu FBiH pojasnili su da bi ovu svoju štednju građani mogli koristiti najranije s navršenih 58 godina života, ali i da se daje pravo i prilika da ta štednja bude "obogaćena" kroz ulaganje u dionice na domaćem i inostranom tržištu.

- U toku je javna rasprava o nacrtu zakona. Vjerovatno će biti i nekih izmjena. Ja ću predložiti da se dio novca iz redovnih doprinosa za PIO usmjeri u dobrovoljne penzione fondove jer neće moći svi ljudi izdvajati novac za dobrovoljne fondove, pa recimo da 70% od doprinosa ide za Zavod PIO, a 30% za dobrovoljne penzione fondove - kazao je juče Sanel Razić, poslanik SBB-a i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Razić je napomenuo da ovo jeste novina, ali samo kod nas, dok Hrvatska i Srbija na primjer uveliko imaju dobrovoljne penzione fondove. Dodao je i da će tek podzakonskim aktima biti precizirane određene stvari, kao što je minimalan iznos koji građanin treba da uplaćuje u fond. U Savezu udruženja penzionera u FBiH smatraju ovo dobrim pod uslovom da ulaganje novca koji građani budu davali fondovima urodi plodom.

- Međutim, kod nas je ulaganje nesigurno. Zato smo malo skeptici. Međutim, ako će se domaćinski raditi, ali će se štednja kroz ove fondove obogatiti i višestruko vratiti ljudima, onda će to biti u redu - rekao je juče Mehmedalija Rapa, predsjednik Izvršnog odbora Saveza udruženja penzionera u FBiH. U Ministarstvu finansija FBiH su kazali da je osnivanje društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima i uspostava tih fondova jedan od ključnih elemenata reforme penzionog sistema, te da će usvajanje zakona stvoriti pretpostavke za dalji razvoj penzionog sistema i tržišta kapitala.

- Sa stajališta sigurnosti imovine fonda posebnu ulogu ima banka depozitar, koja čuva imovinu fonda, vodi odvojene račune i odijeljenu imovinu svakog pojedinog fonda od imovine drugih fondova. Sredstva kumulirana na računu člana mirovinskog fonda ne mogu biti predmetom sudskog izvršenja niti dijelom imovine koja se uzima prilikom likvidacije. Iznos kumuliran na računu člana mirovinskog fonda ne može biti prenesen ili predmetom zaloga - odgovorili su iz Ministarstva finansija.

Pojasnili su i da se građanima može ponuditi doživotna i privremena starosna penzija, koju mogu dobiti najranije sa 58 godina života, te da privremena ne može biti ugovorena na razdoblje kraće od pet godina, kao i da postoji još promjenjiva penzija i djelomična jednokratna isplata.

- Načela na kojima se zasnivaju fondovi su dobrovoljnost članstva, raspodjela rizika ulaganja, ravnopravnost članova, javnost rada, akumulacija i investiranje sredstava. Mirovinski program mogu organizirati poslodavac, profesionalna udruga, sindikat - dodali su u Ministarstvu finansija