Embargo na prijem radnika, niže plate i manji troškovi - Domovi zdravlja u RS izašli iz hroničnog minusa

Embargo na prijem radnika, niže plate i manji troškovi na svim poljima, ali pod uslovom da ne štete pacijentima, recept je za pozitivno poslovanje u zdravstvu koji je lani 21 domu zdravlja u RS pomogao da godinu završi u plusu.

Tim načinom rada vodili su se domovi zdravlja Banjaluka, Laktaši, Srbac, Mrkonjić Grad, Čelinac, Kotor Varoš, Šipovo, Ribnik, Petrovac, Prijedor, Novi Grad, Kostajnica, Doboj, Teslić, Bijeljina, Lopare, Istočno Sarajevo, Pale, Rogatica, Bratunac i Milići. Iz ovih zdravstvenih ustanova imaju jednoglasnu poruku - bez racionalizacije troškova nema ušteda ni pozitivnog poslovanja.

Dom zdravlja Prijedor prošlu godinu je završio u plusu od 970.000 KM.

- Samo racionalizacijom i pametnim poslovanjem u današnje vrijeme možemo ostvariti pozitivan rezultat - rekla je direktor prijedorskog Doma zdravlja Slavica Popović.

Dom zdravlja Banjaluka, najveći u Srpskoj, 2015. godinu je završio sa pozitivnim finansijskim rezultatom u visini od 726.725 KM. Manje prekoračenje stavke odobrene za propisivanje lijekova na recept u odnosu na ranije godine najviše je, kako ističu, uticalo na ostvarivanje tog rezultata.

Prema riječima direktora Doma zdravlja Doboj Radoslava Nikolića, ova ustanova je prošlu godinu završila u plusu sa 332.126 KM isključivo zahvaljujući maksimalnom rezanju troškova.

- Smanjili smo primanja radnika i obustavili zapošljavanje. Sa zaposlenima koji su nam trenutno na raspolaganju gledamo da završimo sve poslove. Smanjili smo troškove grijanja i svih drugih energenata. Jednostavno, napravili smo uštede svuda gdje je to bilo moguće - istakao je Nikolić.

Direktor Doma zdravlja Čelinac Draško Kuprešak kaže da su uspjeli da nađu ravnotežu između potreba stanovnika i potencijala kojima raspolažu.

- Vodili smo racionalnu finansijsku politiku i zahvaljujući njoj prošlu godinu završili smo u plusu od oko 130.000 KM - naglasio je Kuprešak.

Prije svega su racionalno, kako ističe Kuprešak, trošili novac za nabavke, a posebno kada je u pitanju kancelarijski materijal.

- Imali smo zdrav pristup u menadžmentu. Ne planiramo kratkoročno već dugoročno i pokušavamo da primijenimo u praksi nivo obaveza dogovorenih sa Fondom zdravstvenog osiguranja. Poslujemo na način - koliko ima para, toliko ima i muzike - dodao je Kuprešak.

Prvi pozitivan finansijski rezultat još od 2008. godine lani je ostvario Dom zdravlja Pale. Direktor te ustanove Vladimir Lučić kaže da su smanjivanjem svih troškova uspjeli na kraju 2015. godine da dođu do 20.231 KM plusa.

- Smanjili smo sve što smo mogli smanjiti počevši od plata, koliko nam je to bilo zakonski omogućeno, do ostalih troškova. Vodimo računa i o prijemu radnika. Ukoliko nam novi radnik nije potreban, ne primamo ga, a štedimo i zahvaljujući preraspodjeli kadra unutar ustanove - istakao je Lučić.

Dodaje i da su kroz povećanje broja osiguranika uspjeli da dobiju malo povoljniji ugovor sa Fondom zdravstva, što je uz smanjenje troškova donijelo pozitivne rezultate. Ova ustanova i dalje kuburi sa neuplaćenim porezima i doprinosima, ali se nadaju da će i taj problem riješiti. Lučić kaže da je osnovni dug 579.526, a da sa kamatama dostiže 918.322 KM.

Dugovi

U Fondu PIO RS kažu da je dug bolnica i domova zdravlja za doprinose na kraju prošle godine iznosio 76,7 mil KM.

- To predstavlja 18,5% ukupnog duga svih poslodavaca prema Fondu PIO. Imajući u vidu činjenicu da je dug zdravstvenih ustanova na kraju 2014. godine bio 59,7 miliona, onda je očigledno značajno povećanje - ističu u Fondu PIO.

Prema podacima Poreske uprave RS, dug zdravstvenih ustanova na kraju 2015. bio je 49,3 mil KM.