Švajcarci otvorili "Gotthard" - Pogledajte kako će izgledati najduži tunel na svijetu vrijedan oko 13 mlrd EUR! (FOTO)
"Gotthard", najduži tunel na svijetu, otvoren je danas (1. juna), nakon 17 godina izgradnje, a "eKapija" vam ekskluzivno sa lica mjesta prenosi kako će sve to izgledati.
"Gotthard" je najduži željeznički tunel na svijetu. Dugačak je čak 57 km i prolazi kroz samo srce švajcarskih Alpa. Prvo je skiciran 1947. godine, ali je njegova gradnja počela tek 1999. godine. Povezuje švajcarske gradove Ersfeld i Bodio u kantonu Tićino.
Zahvaljujući ovom tunelu putovanje vozom iz Ciriha do Milana trajaće dva sata i 40 minuta.
Maksimalna brzina putničkih vozova kroz ovaj tunel je 250 km na čas dok će teretni moći da idu i do 160km/.
Dnevno će ovdje moći da prođe 50-80 putničkih, a od 220 do 260 teretnih vozova. Visina vagona ne smije biti veća od 4,2 m. Kako nam je rekao Renzo Simoni, CEO kompanije "Alptransit", koja je osnovana samo za potrebe građenja ovog tunela, željeznica je projektovana tako da traje najmanje 100 godina. Naravno, očekuje se da životni vijek bude mnogo duži.
Testiranje željeznice počinje 1. juna, a prvi putnici očekuju se u decembru 2016. godine. Na zvaničnom otvaranju, osim švajcarskih zvaničnika prisustvovaće predsjednik Francuske Fransoa Oland, kancelarka Njemačke Angela Merkel i premijer Italije Mateo Renci.
Oko 28,2 miliona tona planinskog kamenja je iskopano za izgradnju ovog tunela, a procijenjeno je da je projekat vrijedan oko 13,157 mlrd EUR.
(Renzo Simoni) U izgradnji "Gotthard" tunela, koga čine dva paralelna tunela koji se dodiruju na desetak tačaka, upotrebljeno je 228 kilometara željezničkih šina, 198.000 betonskih blokova, 2.800 kilometara raznih strujnih i kablova za prenos podataka. Nalazi se ispod 140 metra planinskih masiva Alpa. Tunel se na nekim dijelovima spušta duboko pod zemlju.
Gledano u brojkama, tunel "Gotthard" je sa 57,1 kilometrom duži za 7 kilometara od Evrotunela, a za četiri kilometra nadmašuje tunel Seikan u Japanu.
Ideju za izgradnju tunela dao je švajcarski inženjer Karl Eduard Gruner 1947. godine. Bio je to vizionarski projekat, za koji je Gruner kazao da bi mogao biti završen do početka 21. vijeka.
Izgradnja je zvanično započela 1999. godine, ali je bilo mnogo birokratskih i finansijskih problema zbog zabrinutosti u održivost projekta. Građani Švajcarske su konačno na referendumu 1998. godine izglasali da su za izgradnju tunela, uključujući i povećanje putarine, kako bi se izgradnja tunela finansirala.
Kako novca za izgradnju projekta nije bilo, švajcarska Vlada je stvorila fond iz koga se finansira ovaj projekat. U njega ide porez na naftu (23%), porez dobijen od teških vozila (heavy road vehicle) sa učešćem od 64% i porez na dodatu vrijednost (PDV) sa 13%.
Upitan kada očekuje povrat ovako velike investicije, prvi čovjek kompanije "Alptransit", jednostavno nam je rekao: "Nikad".
Domaćin novinarske ekipe iz cijelog svijeta kaže da Švajcarska nema ni naftu, ni zlato niti je bogata drugim sirovinama.
- Zato je njen zadatak da ulaže u infrastrukturu, koja će kasnije donijeti privredni prosperitet ovoj zemlji - kaže Renzo Simoni.
Novi tunel je opremljen širokom lepezom tehničkih rješenja kompanije ABB, koji omogućavaju napajanje infrastrukture i ventilacionog sistema tunela električnom energijom.
ABB je vodeća svjetska kompanija u oblasti energetike i industrijske automatizacije koja svojim tehnologijama pomaže korisnicima iz javnog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta u unapređenju njihove produktivnosti uz smanjenje štetnog uticaja na životnu sredinu. ABB Grupa posluje u oko 100 zemalja i zapošljava oko 140.000 ljudi.
Jelena Đelić