IT firme u BiH dobile 30 mil KM od poslova u 2015. - Stručnjaci ističu da je potrebno razvijati dodatne usluge

Jednu od većih stavki u procesu javnih nabavki koje raspisuju državne institucije i preduzeća svakako čine IT poslovi. U informatičke poslove spadaju nabavka i održavanje opreme, njenih rezervnih dijelova, kupovina gotovog softvera ili njegov razvoj, nadogradnja, izrada i održavanje veb stranica, pa do obuke za zaposlene u institucijama za rad na računarima. S obzirom na to da se radi o stručnom poslu, dobavljači u tenderima vide veliku priliku za zaradu, ali domaćim firmama sve više prijeti i konkurencija izvana.

Kako je za "Faktor" izjavila direktorica Agencije za javne nabavke BiH Đinita Fočo, ukupna vrijednost ugovorenih IT poslova u 2015. godini iznosila je 30.387.440 KM.

– Od ovog broja, domaćim ponuđačima dodijeljeno je 28.384.031 KM, a stranim 2.003.408 KM. Na programske pakete i informacione sisteme izdvojeno je 12.093.025 KM, od čega domaćim firmama 11.603.432 KM, a stranim 489.592 KM – rekla je Fočo.

Dodala je da je za savjetodavne usluge, razvoj programske i internet podrške izdvojeno 18.294.414 KM, od čega 16.780.599 KM domaćim ponuđačima, a ostatak stranim.

Neke od firmi koje posluju u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu aktivno su učestvovale na tenderima koje su raspisivale državne institucije i preduzeća. Primjerice, kompanija "Oracle BiH" je u periodu 2011-2015. godina sklopila 38 poslova sa 14 preduzeća, a ukupna vrijednost poslova iznosila je 5.778.952 KM, navodi se u registru javnih nabavki Centra za istraživako novinarstvo (CIN).

Istovremeno, "Microsoft BiH" je imao 11 ugovorenih poslova sa šest preduzeća, a ukupna vrijednost posla iznosila je 2.033.428 KM. "Logosoft BiH" je sa 16 preduzeća imao 48 ugovorenih poslova vrijednih 5.491.966 KM, a "Core" Sarajevo je sa dvije firme sklopio pet poslova, ukupne vrijednosti 361.367 KM.

Nejednak tretman

Osim problema sa stranom konkurencijom, često domaće kompanije suočene su i sa drugim izazovima. Direktor firme QSS Sarajevo Isan Selimović izjavio je za "Faktor" da su iskustva pokazala domaće firme nisu jednako tretirane u oba entiteta tokom učešća na tenderima.

– Susrećemo se sa nelojalnom konkurencijom, odnosno ponuđačima sa nerealno niskim cijenama. Razlozi zbog kojih to neke kompanije rade često su inicijalno ekonomski neobjašnjivi – dodaje Selimović.

Naš sagovornik spomenuo je i dodjelu IT poslova domaćim firmama od stranih banaka koje posluju u BiH.

– Strane banke često se odluče za IT usluge angažirati strane firme, ali to ne zavisi od njihovih centrala u BiH već od matične banke i vlasnika u inostranstvu. Slično je i s ostalim kompanijama u stranom vlasništvu. Diskreciono je pravo bilo kog privatnog investitora da svoj novac daje onome od koga očekuje najveći poslovni benefit – podvukao je Selimović.

Razvijati kompetencije

Ističe da domaće kompanije moraju razvijati kompetencije, proizvode i usluge koje su poslovno interesantni domaćem i stranom tržištu.

– To je jedini način da domaća IT industrija stabilno raste i razvija se – dodaje Selimović.

Zbog slabog domaćeg tržišta, većina naših kompanija orijentirana je ka izvozu. Izvršni direktor za marketing u kompaniji "Mistral Technologies" Damir Faruk Saračević kazao je za "Faktor" da ova kompanija ne radi na tržištu BiH, jer je u potpunosti orijentirana na izvoz.

IT sektor treba pažnju države

Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Samim Konjicija u ranijoj izjavi za "Faktor" rekao je da je IT sektor intenzivna privredna grana, koja uz energetiku ima najveći porast obima poslovanja u BiH.

- BiH se uklopila u svjetske IT trendove i naše firme imaju stalnu potrebu za novim kadrovima. Potrebno je da IT sektor dobije ekskluzivnu pažnju države, jer investicija u ovu privrednu granu najbrže se povrati. Mnogo je lakše uložiti u informatiku i mnogo je brži povrat investicije nego u drugim privrednim granama – ocijenio je Konjicija.