Pčelari i ove godine bez velike zarade - Zbog loših prinosa izlaz vide u sistemu kontrole kvaliteta meda

(Foto: Valentyn Volkov/shutterstock.com)

Iz Grupacije pčelara Tuzlanskog kantona (TK) upozoravaju da je pčelarstvo, kao jedna od grana poljoprivrede, veoma zapostavljeno. Na niskom je nivou, a podrška od države nije u onom obimu u kojem bi trebala biti.

- Ova godina je katastrofalna za pčelare. Najveći problem su predstavljale vremenske neprilike jer u periodu kada je trebala biti velika paša bagrema zadesile su nas kiše i niske temperature. Pčele koje su trebale prikupiti nektar i donijeti ga u košnicu u tom periodu nisu mogle raditi. Ostali smo bez planiranih prihoda - kazao je predsjednik Grupacije pčelara TK Muradif Kalesić.

Zbog loših prinosa u protekle četiri godine zalihe meda su već potrošene tako da će značajnija zarada 2017. izostati.

Uvozi se nekvalitetan med

- Nema nekih velikih zaliha od prošle godine i u tome i jeste problem. Na tržištu ima dosta meda, ali su prinosi kod pčelara veoma mali, što znači da se uvozi med - ističe Kalesić.

On tvrdi da postoje naznake da se u BiH u velikim količinama uvozi nekvalitetan med, među kojim je vještački i patvoreni med, odnosno med koji je miješan s određenim šećerima i sirupima.

- Građanima savjetujemo da kupuju med na provjerenim mjestima, odnosno kod pčelara za koje znaju da su provjereno dobri. Mi smo Vladi TK uputili dopis za pojačan inspekcijski nadzor u trgovačkim centrima kada je riječ o prodaji meda - dodao je Kalesić.

Kako bi se unaprijedila oblast pčelarstva, u Tuzli je nedavno održan i Međunarodni sajam pčelarstva Medena. Tom prilikom najkvalitetnije pčelinje proizvode, preparate na bazi pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja prezentovali su izlagači iz 15 evropskih zemalja.

Obavljena prva analiza meda

Posebno je zanimljivo istaći i da je u okviru ovog sajma prvi put obavljena i hemijska analiza 120 uzoraka meda, a rezultati iz laboratorije Tehnološkog fakulteta u Tuzli pokazali su da je med iz BiH odličnog kvaliteta, te je smješten u sami vrh evropske ljestvice.

- Željeli smo konzumentima pčelinjih proizvoda ukazati na to kakav se med proizvodi na prostorima BiH. Kompletna hemijska analiza je odrađena pod šiframa i niko nije imao mogućnost da utječe na krajnje rezultate. Naš med je izuzetno kvalitetan, s malim procentom vlage. Najviše uzoraka smo imali iz Federacije BiH, dok je u nešto manjem obimu dostavljeno iz Republike Srpske. Jedan uzorak koji smo imali iz Albanije nije zadovoljavao kriterije - pojasnio je Kalesić.

S druge strane, Midhat Jašić, redovni profesor nutricionizma na Univerzitetu u Tuzli, kaže da Tuzlanski kanton postaje regionalni lider kada je riječ o pčelarstvu i proizvodnji pčelinjih proizvoda, posebno u oblasti edukacije i naučno-istraživačkog rada.

- Univerzitet u Tuzli je na Tehnološkom i Farmaceustkom fakultetu realizirao brojne naučne projekte u posljednje tri godine, a u okviru kojih je urađeno nekoliko doktorskih i magistarskih disertacija, kao i diplomskih radova. Prema tom obimu, mi smo u samom evropskom vrhu, a na ovom polju smo ostvarili saradnju i s farmaceutskim fakultetima u Zagrebu, Beogradu i Skoplju, tako da istražujemo oblast upotrebe polena, propolisa i pčelinjeg otrova, a što je rijetkost u svijetu - pojasnio je Jašić.

Potrebna profesionalna edukacija pčelara

Smatra i da je u BiH potrebno posvetiti značajniju pažnju uspostavljanju sistema profesionalnih edukacija pčelara, ali i građana.

- Nažalost, pčelari rade edukacije sami sebi, gdje su često prinuđeni da informacije dobijaju iz stare literature, putem veb stranica i slično, što nije dovoljno. Mnogi se varaju da bez teorije možemo imati dobru praksu - dodao je Jašić.

Upozorio je da je u BiH izuzetno malo zastupljeno i profesionalno pčelarstvo, kao i mobilno pčelarenje bez kojeg nema efikasnosti u postizanju boljih rezultata prinosa pčela.

- Također nemamo uspostavljen ni sistem kontrole kvaliteta meda, jer je među najvećim problemima pčelara patvorenje meda, voska i ostalih pčelinjih proizvoda. Također, tu je uvoz jeftinih pčelinjih proizvoda, posebno meda iz inozemstva - potcrtao je Jašić.

Navodeći da BiH još uvijek nema uspostavljen katastar pčelinje ispaše, Jašić je na kraju kazao i da je potrebno dobro regulisati kvalitet meda na tržištu, označavanjem i deklariranjem proizvoda, jer se jedini način za kupovinu kvalitetnog meda trenutno ogleda u poznavanju dobrog pčelara koji ovaj posao obavlja na pravilan način.