BiH uvozi 11 puta više sira nego što izvozi
Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. godini izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je iznos od 76 mil KM, što je za 12 posto (8,2 mil KM) više u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 mil KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.
- Većina izvoza u 2017. godini odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78 posto). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, sir 9, a maslac i mliječni namazi 2 posto. U strukturi uvoza dominira sir sa 52 posto, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20, jogurt i kefir sa 18, te maslac i namazi sa 10 posto. Crna Gora je sa 24 mil KM izvoza i dalje naše prvo izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200 posto u odnosu na 2016. godinu i izvozom od 16 mil KM sada naše drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realizovan je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije, saopšteno je iz VTK BiH.
Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. godini zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33 posto) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 mil KM, uvoz 73,5 mil KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 mil KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4.89 KM.
Zabrinjava i podatak da smo uvezli i preko 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti od gotovo 7 mil KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM. Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima.
Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH.