Troškovi "guše" akcionarska društva u RS - Neophodna nacionalna strategija razvoja akcionarstva

Broj preduzeća u Republici Srpskoj koja su promijenila pravnu formu i iz akcionarskog društva (AD) izvršila prelazak u društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) sve je veći, a izuzetak nije bila ni ova godina, gdje će na kraju sa Banjalučke berze biti izlistano njih dvanaest.

Sve ukupno od početka rada berze do sada su po osnovu promjene pravne forme i pretvaranja otvorenih akcionarskih društava u zatvorena delistirane akcije oko 70 privrednih društava, bar po podacima Banjalučke berze.

Sa druge strane, za deset godina samo jedno preduzeće je pošlo u suprotnom smjeru i transformisalo se u akcionarsko društvo, a što se, prema priznanju vlasnika, ispostavilo kao loš poslovni potez za njega.

Vladimir Šajatović, stručnjak za tržište kapitala iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, kaže kako osnovni razlog ovakvim trendovima treba tražiti u visokim troškovima administracije institucija tržišta kapitala, a to su Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV), Centralni registar (CRHOV) i berza (BLSE).

- Pojedini troškovi po važećim cjenovnicima jednostavno ne poznaju gornju granicu i jako su veliki. Preduzeća koja se listiraju na berzi moraju da predaju revizorski izveštaj, da se javno oglašavaju, održavaju sjednice, isplaćuju dividende i slično. Enormne sume novca moraju se dati za puko administriranje i veoma komplikovane procedure - kaže on.

U Banjalučkoj berzi smatraju kako dio problema leži i u samom mentalitetu. Smatraju kako dosta privrednika želi da budu jedini vlasnici u preduzeću, da odluke donose samostalno kao i da uspjehe ne dijele sa drugima. Takve ambicije ne mogu da se ostvare u akcionarskim društvima.

Kažu kako su akcionarska društva svuda u svijetu nosilac privrede, a posebno privatno finansiranog istraživanja i razvoja, pa se od ovog modela ne smije odustati, već treba stvarati povoljan ambijent za njihovo poslovanje.

A taj ambijent se stvara promovisanjem dobrih praksi korporativnog upravljanja, edukacijom vlasnika privatnih kompanija o prednostima akcionarstva, ali i smanjivanjem troškova poslovanja.

- Poreskim tretmanima te namjenskim fondovima može se značajno uticati na razvoj akcionarstva kako se to radi u mnogim tranzicionim, ali i razvijenim ekonomijama. Posebno je važno da građani budu vlasnici zdravih akcionarskih društava jer se na ovaj način obezbjeđuju da ne ostvaruju samo tekuće prihode od plata, već da imaju dodatne prihode od uloženog kapitala. Bez razvijenog akcionarstva nije moguće imati niti dobro koncipiran dobrovoljni penzijski sistem. Sve ovo upućuje da bi trebalo donijeti nacionalnu strategiju za razvoj akcionarstva - zaključuju u Banjalučkoj berzi.

Troškovi akcionarskih društava po institucijama:

Komisija za hartije od vrijednosti (HOV)

- Naknada za emisiju akcije 0,15% vrijednosti iznosa hartija od vrijednosti u emisiji

- Odobrenje prospekta za emisiju akcija 2.000 KM

Centralni registar hartija od vrijednosti (CRHOV)

- Naknada za registraciju akcija od 800 do 1.500 KM plus dodatne naknade u zavisnosti od broja akcionara najmanje 2.000 KM, a najviše 10.000 KM

- Godišnja naknada za vođenje registra hatija od vrijednosti od 600 do 5.000 KM plus dodatni iznos u zavisnosti od broja vlasnika do 3.000 KM

Banjalučka berza (BLSE)

- Naknade za uvrštenje hartija od vrijednosti na berzu 300 KM na slobodno, a 3.000 na službeno tržište

- Godišnje naknade za trgovanje u zavisnosti od ukupnog kapitala emitenta kreće se od 1.000 do 10.000 KM