RETROSPEKTIVA 2018 - Investicije u oblasti POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije
Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u sektoru POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE.
Iako prisutne, investicije u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije u prošloj godini bile su skromne. Privrednici u ovoj branši se i dalje bore za svoj proizvod i konkurentnost na tržištu, skromnim ulaganjima nastoje unaprijediti proizvodnju, dok poljoprivrednici ne odustaju od borbe za veće podsticaje. S druge strane, država još ne daje konkretne mjere za zaštitu domaće proizvodnje u odnosu na jeftine i visoko subvencionisane uvozne proizvode, što najviše pogađa ovaj sektor.
Iako je početkom 2018. usvojena Strategija ruralnog razvoja, čime je odblokirano 30 mil EUR bespovratnog novca iz evropskih fondova za pomoć poljoprivredi u BiH, poljoprivrednici će izgleda još čekati na prve javne pozive za apliciranje. Mada je tada najavljeno da će novac biti na raspolaganju naredne tri godine, stručnjaci kažu da je potrebno uraditi još mnogo na svim nivoima, te pripremiti poljoprivrednike na promjene.
Prema optimističnim prognozama, novac bi mogao biti dostupan krajem 2019. godine.
Osim toga, BiH je jedina zemlja u Evropi koja još nije obavila popis poljoprivrede, što dodatno otežava okolnosti.
Uprkos cjelokupnom stanju, investicija u ovom sektoru u 2018. je bilo, ili bar najave, a pogledajmo kako izgleda lista najčitanijih!
Na prvo mjesto plasirala se vijest da Laktaši dobijaju Agro-biznis zonu Aleksandrovac. Naime, Opština Laktaši planira da gradi ovu zonu na površini od skoro 850.000 m2, u blizini postojeće poslovne zone u Aleksandrovcu, a istovremeno u blizini aerodroma. Agro-industrijska zona bila bi namijenjena za investitore koji žele ulagati u polјoprivredu, podizanje staklenika, u mala i srednja preduzeća, te održivu energiju.
(Agro-biznis zona Aleksandrovac) Kako je za eKapiju rekao načelnik Laktaša Ranko Karapetrović, za ovu zonu je urađena Studija izvodljivosti, a jesenas se krenulo u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Prema Studiji izvodljivosti, u sklopu zone planirano je više od 100 parcela, veličine od 4.880 m2 do 8.500 m2, ali je moguće i dijelјenje u manje ili spajanje u veće parcele.
Uz ovu zonu planirana je i izgradnja distributivnog centra.
Drugoplasirani je Hoše komerc sa svojom fabrikom slatkiša. Još u martu prošle godine izgradnja pogona se privodila kraju, a u jedan od najmodernijih pogona u regiji, prema riječima vlasnika, uloženo je 3 mil KM.
Vlasnik Hoše komerca Izet Bozalija rekao je ranije za eKapiju da će proizvodnja u potpunosti biti automatizovana, tako da će za početak biti zaposleno 10 radnika koji će brinuti o odvijanju svih proizvodnih procesa. U fabrici je planirana proizvodnja torti, suvih i zalivenih kolača, kapaciteta dvije tone ne dan.
Kupreški sir, ukusom i kvalitetom nije privukao samo ljubitelje ovog proizvoda širom regiona, nego i pažnju naših čitalaca, pa se našao na trećoj poziciji. Sir sa Kupreške visoravni nadaleko je cijenjen, što potvrđuju i regionalna priznanja za tamošnje mljekare.
Mljekara Kupres Milch, koja postoji svega četiri godine, jesenas je najavila da je prevazišla dosadašnje prostorne kapacitete i da uskoro useljava u nove hale. To će im omogućiti da sa sadašnjih 2.000 litara dnevne prerade pređu na 4.000 do 5.000 litara što je njihov maksimalni cilj, jer, prema riječima vlasnka, ne žele ulaziti u industrijsku proizvodnju.
Kupres Milch u osnovi proizvodi šest vrsta sireva i to kupreški tvrdi punomasni od neobranog kravljeg mlijeka, kupreški dimljeni, kupreški sir sa začinom (kopriva, bijeli luk, luk, peršin i bosiljak), baška sir sa začinom (paprika, paradajz, čili i origano), kupreški kozji sir (kombinacija kozjeg i kravljeg mlijeka) i kupreški planinski sir (kombinacija ovčjeg i kravljeg mlijeka).
Prema njegovim riječima, gradnja objekta je gotova, ali problem pravi uvoz opreme potrebne za ovu fabriku, koja je vrlo skupa i investitor traži olakšice od vlasti RS i BiH.
U ovoj dobojskoj fabrici za preradu voća i povrća, u koju su Azerbejžanci do sada uložili više od 50 mil KM, biće zaposleno 400 radnika, s tim što će se taj broj povećati tokom sezone, a planirano je da bude angažovano do 2.000 kooperanata.
Na našoj listi najčitanijih investicija skoro uvijek se nađu one iza kojih stoji najveći domaći trgovinski lanac – Bingo. Ove godine dospio je na petu poziciju.
Tuzlanska kompanija je jesenas najavila da gradi tržni centar i farmu u Kalesiji. U tržni centar u tom gradu, Bingo planira da uloži 7 mil KM i zaposli 50 radnika. Osim toga, kompaniji je sredinom 2018. odobreno preuzimanje Pivare Tuzla i Prehrana-Prometa.
Njemački Carl Kuehne zauzeo je šesto mjesto na listi i još jednom potvrdio svoju orijentaciju da na ovim prostorima želi duže sarađivati sa našim kooperantima. U Poslovnoj zoni Lipova Greda u Kozarskoj Dubici prošle godine je otvorio proizvodno-poslovni objekat sa četiri hladnjače, u koji je uloženo 3 mil KM.
Riječ je o firmi koja je stekla značajnu reputaciju u programu prerade i kiseljenja povrća.
U godini za nama čitali ste da firma Good Food planira proizvodnju sira u Zvorniku, što drži osmu poziciju. Ovo zvorničko preduzeće ranije je zakupilo objekat i dio zemljišta Drvne industrije Jadar, gdje proizvodi ambalažu od papira i kartona, a sada namjerava da kupi taj prostor, rekonstruiše ga i pokrene proizvodnju tvrdih i polutvrdih sireva.
Vijest da Hadžići dobijaju fabriku za preradu i pakovanje voća i povrća našla se na devetom mjestu. Naime, kompanija TGT iz Sarajeva je na prostoru kasarne Žunovnica na 1.500 m2 oformila pogone firme Oba Food, a proizvodi idu na domaće i strano tržište.
Deseto mjesto drži investicija fime ZP komec koja je prošlog ljeta u Bijeljini otvorila klanicu vrijednu 12 mil KM.
Listu polako privodimo kraju, pa je jedanaesta pozicija rezervisana za vijest da hrvatski prehrambeni gigant Podravka namjerava graditi fabriku u blizni Mostara. Nova fabrika u BiH bi proizvodila suvi koncentrat rajčice za Podravkin pogon u Koprivnici i finalne proizvode od rajčice (pasirana, sjeckana i koncentrat), te sve vrste džemova od jabuke, smokve, šljive, marelice itd.
Dvanaesto mjesto ide za mostarski Hepok, u kome su nakon promjene vlasnika sve snage usmjerene na ulaganje u nabavku nove opreme, unapređenje vinograda i kvaliteta vina. Naredna investicija je 20 hektara novih nasada žilavke i blatine.
Na listi najčitanijih investicija našle su se još izgradnja pčelarskog doma i centra u Živinicima koje je pokrenulo lokalno Udruženje Pčelica, najavljene investicije u opštinu Donji Vakuf, fabrike flaširane vode koje bi mogle biti otvorene u Kozarskoj Dubici i Brodu, te novootvorena fabrika za preradu ribe BH Fish u Živinicama.
I još nešto, da li ste vidjeli koji projekti su izazvali vašu pažnju u kategoriji TURIZAM, SAOBRAĆAJ, SPORT i NEKRETINE?