Zajednički napori vode nas ka EU - Šta su na Godišnjem sastanku EBRD-a poručili lideri zemalja Zapadnog Balkana?

Digitalna, energetska i putna povezanost zemalja Zapadnog Balkana biće ključni prioriteti da pojedinačne zemlje, ali cijeli ovaj region, bude konkurentan zemljama Evropske unije, poručeno je u srijedu, 8. maja, na sesiji o investicionoj budućnosti Zapadnog Balkana u okviru Godišnjeg sastanka EBRD-a.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović jasno je naglasio da put evropeizacije Zapadnog Balkana je put bez alternative, i da nas samo on može dovesti do stepena gdje ćemo biti konkurentni EU tržištu.

- Mislim da moramo izabrati put učšvrćivanja stabilnosti, dinamičnog i snažnog ekonomskog razvija.Ne govorim o datumima, niti molećivo gledam u EU da nas primi, nego o potrebi da obavimo kvalitetne reforme u zemljama i da se kvalifikujemo i postanemo sastavni dio EU. Do tada možemo i moramo da uradimo jako puno posla, a ne koristimo ovo vrijeme na optimalan način.

Đukanović je istakao dva ključna deficit među zemljama Zapadnog Balkana – znanje i infrastruktura.

- Moramo novim generacijama stvoriti uslove da sutra budu konkurentni vršnjacima iz EU, i moramo razviti infrastrukturu koja će nas povezati sa EU.

Navodeći najvažnije investicione projekte Crne Gore potencirao je autoput Bar-Boljare, kojim će Crnu Goru povezati sa Srbijom i dalje centralnom Evropom, zatim autoput duž obale kojim će se povezati sa Hrvatskom i Albanijom. Takođe, žele realizovati i učestvovati u gradnji jadranskog gasovoda.

- Naša zemlja nudi projekat međunarodnog centra za održive tehnologije, o čemu smo već u komunikaciji sa EU i mislim da bi ovakvim projektima mogli sustići tehnološki razvoj koji se dešava u EU – zaključio je Đukanović.

Prioritete koje ima Crna Gora ima i BiH, te je predsjedavajući Vijeća ministara u tehničkom mandatu Denis Zvizdić naveo da je za našu zemlju najvažnije nastaviti gradnju Koridora 5C.

- Želimo uraditi diverzifikaciju i izvora i pravaca gasne distribucije. I dalje želimo Jadransko-jonski gasovod, čiji bi jedan krak ušao u BiH, kao i južnu gasnu interkonekciju BiH i Hrvatske, koja bi išla od Zagvozda, Posušja, Novog Travnika i Travnika, sa odvojkom ka Mostaru. Želimo imati gas sa i istoka i sa zapada – rekao je Zvizdić.

Prema njegovim riječima, BiH je potpisnica političke platforme koja je vezana za Agendu za povezivanje Zapadnog Balkana, i aktivno učestvuje u pripremi mnogobronijh projekata koje finansira Investicioni okvir za Zapadni Balkan, kao i druge međunarodne finansisjke insutucije, poput EBRD-a koji je u BiH od 1996. uložio 2,3 mlrd EUR.

BiH je do sada u okviru Agende za Zapadni Balkan kandidovala više od 40 projekata u iznosu od oko 1,5 mlrd EUR iz oblasti transporta, zaštite okoliša, energetske i digitalne infrartukture, i toj je pokazatelj koji su prioriteti BiH, rekao je Zvizdić.

- Najvažnije je da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju garanciju vjerodostojne evropske perspektive, jer to je ključna poveznica naših zemalja i u tom okviru djelujemo. Želimo ukloniti carinske barijere i poštovati međunarodne trgovinske sporazume i neophodna su nam dalja investiranja u mikro i mala preduzeća.

SME sektor kao zamajac razvoja

Premijerka Srbije Ana Brnabić je navela kako je sektor malih i srednjih preduzeća ono na čemu će Srbija bazirati svoj održivi razvoj i da joj upravo tu znači podrška EBRD-a.

- Zahvaljući EBRD-u u taj realni sektor moćićemo da plasiramo novac i pomognemo finansiranje dobrih poslovnih ideja.

Brnabić je poentirala koliko zemlje Zapadnog Balkana moraju biti fleksibilne u fluktuaciji radne snage i kreiranja slobodnog prostora za ekonomske migracije.

- S tim u vezi planiramo da učinimo još jedan veliki korak, nakon što smo omogućili jeftiniji roming, a to je međusobno priznavanje fakultetskih diploma u zemljama regije. To će itekako olakšati kretanje mladih ljudi i spriječiti odliv mozgova sa kojim se svi suočavamo.

I ona se slaže da je budućnost u digitalnoj i energetskoj konekciji.

- Moramo misliti o energetskoj povezanosti i da u jednom trenutku kreiramo jedinstveno i zajedničko tržište energetike. Digitalna transromacija će nas, takođe, učiniti kompetitivnim u trci na evropskimtržištima i omogućiće nam da budemo povoljan region za mikro i male biznise.

Đavo je u detaljima

Premijer Albanije Edi Rama bio je realan te je rekao da, iako su svi saglasni šta trebaju uraditi, sve više shvataju da je lakše reći nego učiniti određene korake.

- Đavo je u detaljima – poručio je Rama, ali je i rekao da ne moramo čekati EU da bismo ostvarili naš ekonomski prostor, otvoren za trgovinu i povezivanje.

- Osjećamo, ipak, da nismo sami. EU postaje takođe sve manje i manje predvidljiva, baš kao što je i Balkan takav. Prateći balkanizaciju Velike Britanije, na neki način se osjećamo kao kod kuće. Vremena kada se ulagalo u zemlje koje su tihe i predvidljive su gotova. Investirati danas na Balkan je dobra stvar, jer imamo manje poreze i dobru radnu snagu.

Rama je kazao da je dobra vijest da biznismneni nemaju one prepreke i teškoće kakve imaju političari na ovom prostoru.

- Kada je riječ o kreiranju ekonomske zone i slobodnog tržišta, smatram da je ono što se dešava u biznis zajednici ohrabrujuće i govori koliko je važno funkcionisati kao jedno.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je istakao da je upravo ekonomija glavna osnova da se ovaj region približi EU, ali se mora raditi brže, jer velike prilike čekaju.

- Svaka država mora još više otvoriti svoje tržište i trebamo pomoć EBRD-a i biznis zajednice EU. Vjerovatno svi imam iste ciljeve – povećati konkurentnost naših domaćih ekonomija, ojačati regionalnu saradnju, investitati što više u zelenu ekonomiju, pojačati povjerenje u institucije, ne samo na domaćem nivou, nego i kod komšija, i prihvatiti odluke koje su donijeli, jer će to olakšati process.

Energetski potencijali su dobra osnova da se povežemo za budućnost, rekao je Zaev, a posebno ulaganje u obnovljive izvore energije.