Kome najviše odgovara zakon o useljavanju stručne radne snage u Njemačku?

Zakon o useljavanju stručne radne snage u Njemačku koji se odnosi na ljude iz non-EU država stupa na snagu 1. marta, a najveća promjena odnosi se na ljude sa srednjom stručnom spremom koji bi da se zaposle u Njemačkoj, navodi se u blogu Njemački kutak.

Kako se ističe, u medijima u regionu bilo je vijesti da se tim zakonom ukidaju vize za Njemačku, da može brže do vize, da postoje posebne stvari za građane BiH, Srbije i ostalih država bivše Jugoslavije, da može bez vize da se dođe radi posla u Njemačku, ali to nije tačno. Niko neće na osnovnu svog državljanstva "brže i lakše" do vize i posla u Njemačkoj. Kako državljani iz država bivše Jugoslavije, tako i građani preostalih non-EU država.

Do novog zakona definicija kvalifikovane radne snage nije bila dovoljno precizno definisana. Ono što je bilo sigurno je da su visokokvalifikovani odnosno ljudi s univerzitetskom diplomom.

Novim zakonom se to mijenja pa se u kvalifikovani snagu ubrajaju i ljudi bez univerzitetske diplome koji imaju srednju stručnu spremu: strukovno školovanje za programera, strukovno školovanje za stomatološku sestru.

Također, kod nekih zanimanja moći će bez diplome ukoliko možete da dokažete više od 5 godina radnog iskustva za dati posao. Primjera radi, programer bez diplome za dovoljnim radnim iskustvom (koje može da dokaže) bit će smatran kvalifikovanom radnom snagom.

Zbog toga novi zakon najviše pogađa ljude za srednjom stručnom spremom. Za akademce se skoro ništa nije promijenilo. Za akademce postoji još od 2012. godine "lakši i brži put" odnosno Plava karta.

Ono što se mijenja još zakonom je priznavanje neunivezerzitestke diplome i profesije za koje ne treba "licenca za rad". Primjera radi, diploma za kuhara. Da bi mogli da provjere ko je kvalifikovani radnik, zakon predviđa inicijativu, ali ne i obavezu, "lakšeg i bržeg poređenja diploma".