Proizvođači iz BiH stali na crtu izazovu - Firme iz hemijske i farmaceutske industrije mogu da zadovolje potrebe domaćeg tržišta

Domaći proizvođači u hemijskoj i farmaceutskoj industriji u BiH pokazali su da imaju kapacitet i da mogu da proizvode dovoljno sredstava za domaće tržište, ali i za izvoz, ističu iz entitetskih privrednih komora u BiH.

S obzirom na to da je proizvodnja u ovoj oblasti potpuno ovisna o inostranom tržištu, Privredna komora FBiH je tražila da se zbog naglog povećanja cijena repromaterijala ukinu akcize na sredstva potrebna za ovu proizvodnju. Međutim, kao i sve druge privredne djelatnosti, i hemijska i farmaceutska industrija pogođene su mjerama koje su poduzete, kako u BiH, tako i u svijetu, na suzbijanju širenja pandemije virusa korona.

Zato je prema analizama koje je uradila Vanjskotrgovinska komora BiH u protekla tri mjeseca zabilježen pad izvoza od 10,19%, odnosno 19.092.890 KM. Takođe, ostvareno je minimalno povećanje uvoza za 0,76%, odnosno 1.808.379 KM.

Prema podacima VTK BiH, ukupan pad obima vanjskotrgovinske razmjene ovog sektora iznosi 8,6% ili manje za 17.284.516 KM.

Kada su u pitanju neorganski hemijski proizvodi, pad uvoza je značajnih 65,69%, dok je izvoz smanjen za 13,26%, tako da je to rezultiralo povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom za cijelih 472,1% pa je pokrivenost ove grupe u prvom kvartalu iznosila 781%. Značajno povećanje izvoza zabilježeno je u sektoru organskih hemijskih proizvoda i to 71,32% ili 1.989.627 KM, dok je uvoz smanjen za oko milion KM ili 4,23%, čime je pokrivenost uvoza izvozom povećana za 12,21%.

Istovremeno, zbog povećane potražnje kako za lijekovima, tako i za raznim dezinfekcionim preparatima, farmaceutska industrija bilježi porast i izvoza, ali i uvoza neophodnih sirovina za proizvodnju tih preparata.

U prvom tromjesečju ova grupa ostvarila je povećanje izvoza za 1.043.145 KM, odnosno 5,91%, dok je uvoz povećan za 38.306.725 KM ili za 23,32%. To je rezultiralo i povećanjem obima ukupne trgovinske razmjene ove grupe za 39.439.870 KM.

Međutim, i u ovom sektoru kompanije su istakle brojne probleme u poslovanju zbog nemogućnosti plasmana svojih proizvoda i dopremanja neophodnih sirovina kojih nema na našem tržištu. Jedan od razloga je bio transport, a drugi što su pojedine zemlje, pa i EU, zabranile izvoz i prodaju ovakvih specifičnih proizvoda koji se sada najviše koriste u prevenciji širenja virusa korona.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, za Nezavisne ističe da je očekivan rast u ovoj industriji, ako se pogleda segment hemijske industrije koji se odnosi na dezinfekciona sredstva.

- Širenje virusa korona uticalo je na daleko veću potražnju za dezinfekcionim sredstvima i na domaćem i na stranom tržištu gdje naše kompanije izvoze svoje proizvode. Javljali su nam se različiti privrednici, između ostalih pomoć su tražila i pojedina preduzeća koja su preorijentisala svoju proizvodnju na proizvodnju dezinfekcionih sredstava, kako bi dobili određene dozvole nadležnih institucija da bi mogli, u skladu s propisima, nesmetano proizvoditi - kazao je on.

Ističe da u oba entiteta postoje ozbiljni kapaciteti za proizvodnju domaćih kompanija koje su bile možda neopravdano zapostavljene.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, za Nezavisne, istakao je da od samog početka pandemije virusa korona na teritoriji cijele Evrope počeli su problemi sa uvozom repromaterijala, jer su kamioni, posebno ovi što su prevozili repromaterijal za Bosnalijek, čekali na hrvatskoj granici danima da prođu po robu koja je već zaključena ugovorom.

Dodaje da se nakon toga pojavio problem povećanih cijena tih repromaterijala, pa je Privredna komora FBiH pisala dopis nadležnim institucijama za ukidanje akciza na proizvodnju sredstava za održavanje higijene i dezinfekcionih sredstava.

Iz kompanije Bosnalijek za Nezavisne ističu da su od početka krize uzrokovane pandemijom Covid-19 suočeni sa brojnim poteškoćama kada je u pitanju nabavka neophodnih sirovina.

- Velika većina repromaterijala koje koristimo se ne proizvodi u BiH, pa ni u zemljama regije, tako da smo izloženi udarima zbog prekida u lančanom snabdijevanju. Još veći problem predstavlja i činjenica da su cijene sirovina na svjetskom tržištu značajno porasle. Unatoč svemu tome, uspijevamo zasad rješavati ove probleme i osigurati maksimalnu proizvodnju zahvaljujući, prije svega, ogromnom zalaganju naših radnika - kažu iz kompanije Bosnalijek.

Kada je u pitanju proizvodnja, iz ove kompanije kažu da je Bosnalijek donio odluku da za vrijeme trajanja pandemije prioritet broj jedan bude kontinuirano snabdijevanje tržišta u BiH svim njihovim proizvodima, uz maksimalnu zaštitu radnika.

- Bilježimo značajan porast potrošnje naših dezinfekcijskih proizvoda poput aspena, alkosola ili bakticida, koje uopšte ne izvozimo. Napominjemo da smo utrostručili proizvodnju tih proizvoda. Takođe, povećana je i potražnja na domaćem tržištu za našim paracetamolom, Lysobactom, Bronhobosom, Royalijem, ali mi uspijevamo osigurati dovoljne količine za naše tržište i to ćemo i nastaviti. Kada je riječ o izvozu, najveća potražnja je za Lysobactom i Stomatidinom, s obzirom na to da se sve države bore sa istim problemom - kažu u ovoj kompaniji.

Ministarstvo privrede i preduzetništva RS je u koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite pokrenulo inicijativu za početak proizvodnje dezinfekcionih sredstava za potrebe domaćeg tržišta. S obzirom na to da su sredstva na bazi 70% medicinskog alkohola u deficitu, iz Ministarstva privrede i preduzetništva navode da su odmah po proglašenju epidemije virusa korona u RS stupili u kontakt sa domaćim privrednim društvima koja su u stanju da se preorijentišu na proizvodnju medicinskog alkohola.

- Nekoliko domaćih preduzeća je već počelo proizvodnju dezinfekcionih sredstava za bolnice i apoteke u RS i imaju spremne kapacitete da po potrebi povećaju proizvodnju ovih trenutno deficitarnih sredstava - navodi se u saopćenju.

Uputili su inicijativu UIO BiH da izvrši povrat akcize za proizvedeni medicinski alkohol.