I agroindustrija će osjetiti posljedice pandemije - Proizvođači poručuju da se zabrani uvoz dok ima domaćeg na tržištu

Iako prehrambena industrija u određenim segmentima bilježi rast, ni u ovoj privrednoj grani ne cvjetaju ruže s obzirom na to da je pao izvoz određenih artikala poput šećera i ulja, pa i mesa.

Prema analizama koje je uradila Vanjskotrgovinska komora BiH, ukupan izvoz agroindustrije za prva tri mjeseca 2019. iznosio je 189,35 mil KM, a u 2020. godini 211,38 mil KM, što predstavlja povećanje izvoza za 11,64%. Uvoz je iznosio 762,37 mil KM, što je više za 5,23% odnosu na 2019.

Većina obrađenih podataka vanjskotrgovinske razmjene sirovina i proizvoda agroindustrijskog sektora bilježi porast i uvoza i izvoza, te kroz ova tri mjeseca agroindustrija nije pokazala negativne posljedice koje će zasigurno u narednom periodu donijeti uticaj virusa korona.

Međutim, iz Vanjskotrgovinske komore BiH očekuju da će u narednim mjesecima doći do pogoršanja i otežanog rada u ovoj industriji s obzirom na to da je uvoz sirovina znatno otežan, a industrija BiH poput mesoprerađivačke, mlinske, te proizvodnja ulja, šećera, hrane za uzgoj peradi i stoke, ovisna je o uvozu.

Prema preliminarnom istraživanju koje je provela komora, postojeće zalihe dovoljne su za proizvodnju u naredna dva mjeseca. Osim toga, problematičan je i uvoz repromaterijala, odnosno materijala za pakovanje proizvoda.

Od svih proizvoda bitno je pomenuti šećer, budući da je izvoz obustavljen u potpunosti za Italiju (3 mil KM) i Tursku (1,2 mil KM), zatim ulje, pad izvoza u Tursku za oko 9 mil KM.

Značajan rast izvoza zabilježen je kod goveđeg mesa, jer je u posmatranom periodu počeo da se odvija izvoz u Tursku (7,7 mil KM), zatim mesa peradi 74,46% (Srbija i Crna Gora), te ostalih konzerviranih proizvoda 82,57%(izvoz u Hrvatsku i Sloveniju, koji ne bilježimo u 2019.). Zabilježen je i značajan rast izvoza pšenice i suražice za 2,7 mil KM u Tursku.

Obim vanjskotrgovinske razmjene pojedinih masti i ulja za prva tri mjeseca 2020. iznosio je 60,1 mil KM, od čega je izvoz iznosio 27,58 mil KM, a uvoz 26 mil KM. Zapažamo da je došlo do smanjenja i izvoza i uvoza u odnosu na posmatrani period za prethodnu 2019. i procentualno smanjenje izvoza iznosi 19,3%, a uvoza 17,9%.

Obim razmjene mesa i mesnih prerađevina u 2020. iznosio je 102,3 mil KM, što je više za skoro 16 mil KM u odnosu na 2019. Izvoz mesa i mesnih prerađevina iznosio je 25,39 mil KM, a uvoz 76,9 mil KM. Bilježi se rast i izvoza za 154,05% i uvoza za 1,09%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 33%.

Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu mlijeka i mliječnih proizvoda za period od tri mjeseca 2019/2020. uočava se obim razmjene u vrijednosti od 66,46 mil KM. U toku 2019. izvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 26,38 mil KM, a uvezeno 42,73 mil KM. Bilježi se značajan rast izvoza mlijeka i pavlake 30,32%, surutke 54,73%, sira i skute 39,01% te maslaca 14,22%. Ključna tržišta u 2020. su: Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, s tim što je povećan izvoz u Crnu Goru i Hrvatsku, a smanjen u Srbiju.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Republike Srpske, za Nezavisne ističe da ni vlasti, a ni Vanjskotrgovinska komora BiH nisu učinili ništa da spriječe da se više mesa i mlijeka uvozi u BiH.

- Nama kažu da je naše meso skupo. Ne znam kako je skupo meso koje s PDV-om prodajemo po 4 KM po kilogramu, jedino da im damo džabe. Mlijeko se uvozi, ne kupuje se od nas. Vlasti bi trebalo da urade kao što rade u Norveškoj, Švajcarskoj i drugim zemljama, da zabrane uvoz dok ima domaćeg na tržištu - kaže Usorac.

Ističe da su svi ugovori "pali" zbog pandemije, stao je i izvoz goveđeg mesa u Tursku.

Dževad Kovač, predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza Tor iz FBiH, za Nezavisne ističe da se uvozi "smeće" iz vana, a da se domaćim proizvođačima ne da prilika.

- Jak je taj uvoznički lobi, svi uvoze jeftinije, a mi smo na gubitku po dva osnova. Ne daju nam da izađemo na tržnicu. Bolja situacija nije ni u biljnoj proizvodnji. Poljoprivreda je na koljenima. Uvoziće dok ima šta da se uveze, iz robnih rezervi iz vana. Uvoze staro i to prodaju građanima, a kad više ni toga ne bude, onda će htjeti domaće, ali tada nas više neće biti - ističe Kovač.