Neisplativa ulaganja u proizvodnju energije na ugalj - BiH i Srbija jedine u regionu planiraju nove termoelektrane

Nakon što je rumunski ministar ekonomije, energije i poslovnog okruženja prošle sedmice potvrdio da Rumunija više neće graditi nove termoelektrane na ugalj, Srbija i Bosna i Hercegovina ostaju jedine zemlje u južnoistočnoj Evropi koje planiraju njihovu izgradnju.

U Rumuniji je, ovom odlukom, otkazan i projekat izgradnje zamjenskog bloka od 600 MW u termoelektrani Rovinari, koji državno poduzeće Complexul Energetic Oltenia, zajedno sa kineskim partnerima, planira još od 2012. godine.

Novi blok termoelektrane Rovinari je od početka bio neisplativ i ne bi mogao raditi uz cijene lignita koje su predviđene, a netačne su bile i pretpostavke koje su se koristile za kalkulaciju isplativosti. Primjera radi, naknada za ugljen dioksid (CO2) koja se mora platiti u Evropskoj uniji je bila procijenjena na 21 EUR/t, ali je već sad cijena viša od 27 EUR/t. Complexul Energetic Oltenia je već u dubokim ekonomskim problemima. Čak i bez troškova izgradnje novog bloka, jedino zahvaljujući jednokratnoj državnoj pomoć koju je ove godine dobila za restrukturiranje, firma nije bankrotirala.

Priče o Kostolcu B3 u Srbiji i Bloku 7 TE Tuzla u Bosni i Hercegovini bi mogle imati sličan epilog, sa teškim posljedicama za državne firme koje ih promovišu, a to ističe i Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

- Upravo slučaj TE Rovinari pokazuje šta čeka BiH i Srbiju u bliskoj budućnosti, ukoliko ne budu slijedile proces dekarbonizacije. Trebamo istog momenta odustati od štetnih termoelektrana i svu energiju preusmjeriti na energetsku tranziciju, u suprotnom – naše društvo bi jednako moglo potonuti u propast.

Studija izvodljivosti za TE Kostolac B3 izostavila je cijene CO2, tvrdeći – bez ikakvog pravnog osnova – da će ih, ukoliko budu uvedene, platiti vlada. Studija izvodljivosti za Blok 7 TE Tuzla je također nerealno procijenila da će naknada za CO2 biti uvedene tek 2034. i to po nerealno niskoj cijeni od 7,1 EUR. Međutim, jasno je da ove zemlje ne mogu nastaviti trgovati električnom energijom s EU, a da ne igraju po istim pravilima kao i operatori iz EU. Zbog toga EU trenutno planira uvesti carinski porez na uvoz iz zemalja koje nemaju sistem plaćanje naknade za CO2, a Energetska zajednica ispituje mogućnosti za uvođenje sistema trgovanje emisije CO2 u regiji.

- Zelena agenda za Zapadni Balkan, koju su vlade regije potpisale prošle sedmice, znači da ćemo u bliskoj budućnosti prestati koristiti fosilna goriva – ugalj, naftu i gas. To je snažna politička poruka koja, zajedno sa ohrabrujućim vijestima iz Rumunije, predstavlja jasan pokazatelj da je krajnje vrijeme da se odustane od izgradnje novih termoblokova na ugalj, na zapadnom Balkanu - naglasio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Srbija i Bosni i Hercegovina, osim pored termoelektrana Kostolac B3 i Tuzla 7, planiraju još nekoliko takvih projekata: Kolubara B, Kakanj 8, Banovići, Gacko II i Ugljevik III. Poput Srbije i Bosne i Hercegovine, Rumunija se nadala da bi mogla imati korist od kineskog finansiranja za izgradnju novih blokova na ugalj, ali nije uzela u obzir današnju ekonomsku realnost, koja ugalj čini nekonkurentnim.