Svjetska GRI konferencija: Održivi razvoj nema alternativu
Svake dvije godine u Amsterdamu se održava Svjetska konferencija o Održivom razvoju, okupljajući akadamike te najeminentnije ljude iz svijeta biznisa, politike, civilnog društva, i sve ostale koji se interesuju i podržavaju važnost djelovanja uzimajući u obzir principe održivosti.
Ovogodišnje izdanje, koje kao i uvijek, organizuje Global Reporting Initiative, organizacija koja je prokrčila put i prva razvila ono što su danas u svijetu najviše korišteni kriteriji i okvir za formiranje izvještaja o održivosti, imala je naziv Promisliti. Ponovno izgraditi. Izvijestiti.
Jedan od ciljeva konferencije bio je stvoriti uslove za transparentnu i pouzdanu razmjenu usporedivih informacija kroz razvoj i dalje poboljšanje već postojećih okvira za takozvano GRI Izvještavanje o održivosti.
Vizija Global Reportive Initiative je da će sve organizacije prije ili kasnije morati objelodaniti njihove ekološke, društvene i upravljačke performanse (tzv. ESG informacije) na isti način kao što se danas čine finansijski izvještaji.
Otkrivanje spomenutih vrsta informacija o održivosti omogućava interesnim skupinama, unutar i van organizacija, da ocjene svoju pravu vrijednost kroz tranziciju ka održivoj ekonomiji. Vlade, (finansijska) tržišta, poslovna zajednica i civilno društvo sve više zahtjevaju ESG informacije upravo zbog pomenutih razloga.
U Bosni i Hercegovini je "Opstanak i/ili održivi razvoj" tema koja je uvijek aktualna, a Igor Gavran, projekt menadžer u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH je na nedavno održanom sajmu "Gradnja i obnova 2010." u Sarajevu upravo na tu temu objasnio izazove nepovoljnog poslovanja sa kojima se susreću kompanije u BiH, u vrijeme preživaljavanja trenutne globalne krize ali i generalno.
Održivi razvoj nema alternativu
Održiv razvoj je jedino uspješno rješenje za dugotrajni uspjeh. Treba spomenuti da određene institucije i kompanije u Bosni i Hercegovini čine napore kako bi na različite načine podigli svijest javnosti promovišući ideju održivog razvoja kroz svoje poslovanje, djelovanje i raznovrsne projekte. Među njima su na primjer Centar za okolišni razvoj (COOR), Regionalni centar za okoliš/životnu sredinu za Srednju i Istočnu Evropu (REC), Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR).
Tvornica cementa Kakanj d.d, kupljena od njemačke kompanije HeidelbergCement ističe na primjer da je njihov cilj postizanje ravnomjernog i održivog razvoja u skladu sa evropskim normama. KPMG konsultantska kuća pak ističe kontinuitet, kvalitetu i potporu zajednici kao odrednice uspješnog poslovanja, dok Bosnalijek objašnjava zašto se smatra društveno odgovornom kompanijom, te iznosi činjenicu da su prihvatili obavezu redovnog i transparentnog izvještavanja finansijskog tržišta o svim značajnim poslovnim procesima. Odgovornost ističu kao temeljni princip svoje filozofije, te naglašavaju činjenicu da održivi razvoj predstavlja put bez alternative.
ASA Grupacija iznosi svoje projekte koje ih čine nositeljima privrednog i društvenog razvoja bh. društva kroz podršku kulturno-obrazovnim događajima. Kontinuiranom namjerom da djeluje u čistom okolišu Grupacija reciklira papir, a novčana sredstva dobijena reciklažom idu u fond Fondacije Hastor. Mnoge druge kompanije također čine slične prakse, ostale su opterećene kratkotrajnim profitom, nesvjesni dugotrajnog gubitka i grešaka uzrokovanim nestrateškim planiranjima.
Kako je rekao Ernst Ligteringen, Direktor GRI organizacije, ambiciozni ciljevi Amsterdamske konferencije o održivosti i transparentnosti su u konačnici stvaranje globalne agende za transformaciju korporativnog izvještavanja tokom sljedeće dekade, kako bi se napravio progres koji će osigurati da se praksa izvještavanja toliko produbi i proširi do stadija da će do 2020. godine biti nezamislivo za kompanije i tržišta da izvještavanje o održivosti poslovanja/djelovanja ne vide kao jedan od glavnih nosilaca poslovne strategije.
Njegovo Visočanstvo Princ od Velsa je svojom porukom pri otvaranju konferencije još jednom istaknuo činjenicu da je sve manje vremena za pronalaženje efektnih rješenja za izazove sa kojima se danas susrećemo, te pozdravio dosadašnje djelovanje i moć razmjene informacija i diskusija na konferenciji.
Među mnogobrojnim govornicima bili su i neki od najuspješnijih ljudi iz poslovnog svijeta: Barbara Kux, koja je član upravljačkog Odbora, direktor upravljanja materijalnih tokova i direktor održivosti u Siemensu, a po navodima Fortune magazina šesta najmoćnija poslovna žena na svijeta.
Tu su bili i Henk de Bruin, seniorski podpredsjednik Royal Philips Electronics, Hans Wijers, direktor kompanije AkzoNobel, vodećeg svjetskog proizvođača boja, lakova i premaza za privatni sektor, javne objekte i industriju, iz konsalting industrije: Eric Hespenheide, globalni lider Deloitte Touche Tohmatsu (DTT) tvrtkine branše za klimatske promjene i održivost u sklopu odjela za reviziju i rizike, predstavnici ostalih svjetskih vodećih konsalting kuća kao što su KPMG, PwC, predstavnici Vlada: Shri R. Bandyopadyay, ministar korporativnih poslova Indije, Chris P. Buijink, nizozemski ministar gospodarstva, Michel Doucin, ministar europskih i spoljnih poslova Francuske.
Bili su prisutni i akademici sa nekih od vodećih svjetskih univerziteta uključujući Harvard, Bocconi, Univerzitet Mančester, Amsterdam itd, kao i mnogi drugi predstavnici civilnog društva, medija i vodećih svjetskih organizacija iz nevladinog sektora.
Svaki sektor suočen s izazovima
Mnogobrojni govornici su sa svojih specifičnih stanovišta objasnili šta njihova kompanija/vlada/organizacija čini i kako planira u budućnosti djelovati po pitanju održivog razvoja. U svakoj industriji postoje različiti izazovi, no mnoštvo je zajedničkih elemenata koji povezuju i čine dijalog i razmjenu informacija i ideja jedinim pravim načinom za iznalaženje uspješnih rješenja.
Postavljena su pitanja o novoj ulozi Vlade nakon globalne ekonomske krize te kako tržišta mogu biti najbolje informirana kako bi se integrirali ekološki i socijalni rizici u procesu izgradnje održive ekonomije za budućnost, o izvještavanju malih i srednjih preduzeća, ulozi medija u oblikovanju budućnosti transparentne ekonomije, specifičnim izazovima o izvještavanju u zemljama u tranziciji.
Bilo je govora o budućnosti izvještavanja o održivosti za specifično nevladine organizacije/ opskrbnih lanaca/u prehrambenoj industriji, kako finansijske institucije i usluge oblikuju budućnost izvještavanja, digitalnih alata i instrumenata za budućnost izvještavanja, kako izvještavanje poboljšava jednakost polova, važnosti mjerljivosti ugljika, budućnosti računovodstva koje mora uzeti u obzir novonastale okolnosti poslovanja.
U narednim člancima ćemo predstaviti najnovije trendove za svaku od pomenutih industrija i tema, te se na taj način uključiti u najnovije tokove koje stvaraju globalni lideri iz biznisa, politike i civilnog društva.
Finor Consulting je kao zvanični organizacijski udjelničar Global Reporting Initiative bio prisutan na konferenciji u Amsterdamu, te se kontinuirano čine napori kako bi se dalje krčio put za poslovnu zajednicu Bosne i Hercegovine pri pristupanju svjetskim tokovima kada je u pitanju održiv razvoj. Obrazujući se šta se može učiniti za tranziciju ka održivoj ekonomiji, cilj je probati aplicirati odgovarajuće lekcije za svakodnevno poslovanje svih kompanija i u našoj zemlji.
Piše: Riada Ašimović, konsultant u Finor Consultingu
Foto: Global Reporting Initiative