Upitna druga faza izgradnje mostarskog Sveučilišta

Krajem lipnja 2009. završena je prva faza izgradnje kampusa Sveučilišta u Mostaru, dok se početak druge nalazi pod velikim upitnikom i u skorije vrijeme, bar kako stvari trenutačno stoje, neće započeti. To nam je potvrdio i Ivo Čolak, sadašnji prorektor za znanost i razvoj na mostarskom Sveučilištu koji je, kao bivši dekan Građevinskog fakulteta, vodio nadzor nad radovima.

"Potpisan je ugovor samo za prvu fazu koja je završena. Za drugu fazu nije, niti je raspisan natječaj, pa to sve ovisi o trenutku kada će Vlada Republike Hrvatske osigurati kreditna sredstva. Sve se malo usporilo. Ista stvar je i s kampusima u Hrvatskoj. To je sve sada vrlo neizvjesno", kazao je Čolak.

Inače, radi se o projektu pomoći razvoju Sveučilišta u Mostaru, za koji je Vlada Republike Hrvatske planirala osigurati 360 milijuna kuna za adaptaciju, izgradnju i opremanje objekata kampusa jedinog sveučilišta u Bosni i Hercegovini koje nastavu izvodi na hrvatskom jeziku.

Zahtjevi izvođača

Za prvu fazu radova, koji su trajali dvije i pol godine, Vlada Hrvatske izdvojila je 183 milijuna kuna. Taj `višemilijunski posao` na natječaju je dobio konzorcij Brodomerkur - A3, koji je, prema Čolakovim riječima, u predviđenom roku završio radove. Iako je za taj posao konzorcij Brodomerkur – A3 dobio basnoslovnih 183 milijuna kuna – oko 50 milijuna maraka, oni su poslali zahtjev za još dodatnih pet milijuna maraka, što su obrazložili time da je u međuvremenu od potpisivanja ugovora (kraj 2006.) do završetka prve faze radova (lipanj 2009.) došlo do enormnog povećanja cijene građevinskog materijala.

"Izvođač radova poslao je zahtjev za aneksom ugovora zbog velikog povećanja cijena u vrijeme izvođenja radova, u odnosu na vrijeme potpisivanja osnovnog ugovora. U našem ugovoru nigdje ne postoji nijedan članak da će doći do aneksa zbog povećanja cijena. Oni se pozivaju na Zakon, koji je po njihovim riječima iznad ugovora", naveo je prorektor Čolak.

Sveučilište u Mostaru je zahtjev izvođača proslijedilo svom financijeru, odnosno sudužniku, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Vlade Republike Hrvatske, budući da Sveučilište nema toga novca. "

"Mi smo njihov zahtjev samo proslijedili jer nikada nismo raspolagali novcem. Za vrijeme trajanja projekta nijedna kuna ni marka nisu došle na račun Sveučilišta. Izvođaču radova sredstva su izravno isplaćivana iz Zagreba, iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a na temelju Sporazuma između MZOŠ RH, HBOR-a i Sveučilišta u Mostaru. Cijeli iznos za projekt je stizao izravno iz Zagreba na račun izvođača svakoga mjeseca", rekao je prorektor. Na pitanje kako se došlo do iznosa od pet milijuna, Čolak je odgovorio kako je izvođač napravio kliznu skalu s cijenama, i sada je sve na Vladi Republike Hrvatske koja će odlučiti treba li im zakonski isplatiti pet milijuna maraka ili ne.

Projekti druge faze

Tijekom prve faze radova, u kampus mostarskog Sveučilišta izgrađeni su potpuno novi objekti Medicinskog, Građevinskog, Filozofskog i Fakulteta zdravstvenih studija. Pored ova četiri potpuno nova objekta, završena je u potpunosti nova zgrada Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta, te je izvršena dogradnja i cjelokupna adaptacija Fakulteta strojarstva i računarstva, kao i Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. Također je izvršena adaptacija Ekonomskog i Pravnog fakulteta, kao i Instituta za strojarstvo.

U potpunosti je obnovljen i amfiteatar u središtu kampusa, koji danas koriste Ekonomski i Filozofski fakultet, a u njemu su smještene i prostorije Studentskog zbora. Obnovljena je i zgrada Rektorata na Rondou, te su i moderno opremljena oba paviljona Studentskog doma. U prvoj fazi u potpunosti je obnovljena i zgrada Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, a završeni su građevinski radovi i na Odjelu kiparstva.

Za prvu fazu radova, Sveučilište u Mostaru i Građevinski fakultet koji je vršio nadzor nad projektom, prema Čolakovim riječimam pohvaljeni su za iznimno uspješno vođenje i završetak prve faze projekta. U skoro dvije i pol godine radova nije stigla nijedna službena zamjerka od strane predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Vlade RH (kao sudužnika) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (kao kreditora), koji su svakoga mjeseca vršili detaljan pregled izvršenih radova.

U drugoj fazi radova, koja je sada itekako upitna, trebalo bi se izgraditi nekoliko kapitalnih objekata, kao što su: Sveučilišna knjižnica, podzemna garaža i novi paviljon Studentskog doma, čime bi se u potpunosti zaokružio projekt koji bi bio jedan od ljepših u cijeloj regiji.