Andrei Aleikin, senior direktor kompanije Visa za digitalna rješenja u regionu CISSEE - Raste potražnja za digitalnim platnim rješenjima u BiH

(Andrei Aleikin) BiH tržište ide u korak s trendovima digitalnog plaćanja. Prema podacima kompanije Visa, onlajn kupovina u Bosni i Hercegovini je 2020. zabilježila skok od 468% u odnosu na 2019. Ovaj broj pokazuje da potrošači usvajaju nova, digitalna sredstva plaćanja velikom brzinom i pokazuju sve veću potrebu za jednostavnim, sigurnim i efikasnim platnim rješenjima, rekao je Andrei Aleikin, Senior direktor kompanije Visa za digitalna rješenja u CISSEE regionu, na konferenciji FinConf, vodećem događaju finansijske industrije u Bosni i Hercegovini, održanoj prošle sedmice.

FinConf svake godine okuplja predstavnike institucija, poslovne lidere i finansijske stručnjake, a ove godine događaj je održan u onlajn formatu u skladu sa zaštitnim mjerama usljed pandemije Covid-19. Iskoristili smo ovu priliku i razgovarali s Andrejem Aleikinom o ekspanziji digitalnih plaćanja, digitalnoj transformaciji preduzeća kao i o tehnološkim inovacijama kompanije za sprečavanje mogućih zloupotreba. Stručnjak iz kompanije Visa podijelio je s nama kakva je stvarnost plaćanja u "novoj normalnosti":

- Neki potrošači su u 2020. prvi put naručili hranu i lijekove na kućne adrese, prvi put kupili poklone putem Interneta ili mobilnih aplikacija. Onlajn kupovina im je omogućila da ostanu povezani, pokažu brigu i budu uz svoje najmilije, u samo nekoliko klikova. Dok su pronalazili načine za kupovinu koji su najsigurniji po njihovo zdravlje, mnogi od njih počeli su razvijati nove navike plaćanja, odlučujući se za digitalna plaćanja putem interneta i birajući beskontaktne transakcije u trgovinama.

S obzirom na novostečene navike u kupovini kakva su Vaša predviđanja kada je riječ o digitalnim plaćanjima, mislite li da će ih potrošači zadržati i u "novoj normalnosti"?

- Upotreba beskontaktnih plaćanja postala je dio odgovora javnog zdravstva na Covid-19 i nemamo razloga vjerovati da će se ove navike promijeniti, nakon što se svijet vrati u svoju "novu normalnost". Prema studiji Visa Back to Business koja je sprovedena u SAD-u, Brazilu, Kanadi, Njemačkoj, Hong Kongu, Irskoj, Rusiji, Singapuru i UAE, ispitanici će se držati kupovnih navika stečenih tokom pandemije. Gotovo dvije trećine (65 %) potrošača izjavilo je da bi radije koristilo beskontaktno plaćanje kao i dosad ili čak i više nego trenutno, dok je samo 16% reklo da će se vratiti na svoje stare načine plaćanja. Inače, u Bosni je oko 60% svih transakcija koje se odvijaju licem u lice beskontaktno i očekujemo da će ovaj broj porasti. Fizička distanca pomogla je kupcima da se bolje upoznaju s konceptom e-trgovine i prihvate ga.

Onlajn kupovina u Bosni i Hercegovini, prema podacima kompanije Visa, zabilježila je značajan skok prošle godine i porasla je čak 468% u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Stoga, vjerujem da će digitalna plaćanja zadržati svoju popularnost i nakon pandemije jer korisnicima pružaju brzo, sigurno i praktično iskustvo.

Visa je nedavno sprovela istraživanje o mobilnim plaćanjima u regionu. Šta je pokazalo istraživanje, u kojoj mjeri je ovaj vid plaćanja postao popularan u Bosni i Hercegovini i regionu?

- Mobilno iskustvo kao prvo i najvažnije u pružanju digitalnih usluga postaje sve popularnije u polju platnog prometa na tržištima Jugoistočne Evrope. U okviru beskontaktnih transakcija licem u lice očekujemo porast mobilnih plaćanja jer naša nedavna studija o upotrebi pametnog telefona za plaćanje, pokazuje da su potrošači otvoreni za inovativne načine plaćanja. Oko 24% ispitanika u Bosni i Hercegovini već koristi pametni telefon za svakodnevno plaćanje, dok 48% svih učesnika planira isprobati takvu opciju u budućnosti. Ispitanici cijene praktičnost, jednostavnost i brzinu, ali i mogućnost ostavljanja novčanika kod kuće.

U regionu, Sjeverna Makedonija prednjači u broju korisnika mobilnih plaćanja - više od trećine potrošača koristi ovu opciju. Crna Gora i Srbija bilježe slične rezultate kao i Bosna, jer u tim zemljama gotovo četvrtina kupaca plaća na ovaj način, dok u Albaniji to čini samo 10% ispitanika. Kao svjetski lider u digitalnom plaćanju, Visa neprestano radi na stvaranju infrastrukture za bezgotovinsko plaćanje, zbog čega smo prošle godine pokrenuli Apple Pay uslugu u Srbiji i Crnoj Gori i radimo na širenju ove usluge na druga tržišta u regionu Jugoistočne Evrope.

Pandemija je uticala i na rad malih i srednjih preduzeća. Kako vidite transformaciju biznisa u narednom periodu?

- Mala i srednja preduzeća obuhvataju većinu preduzeća širom svijeta i važan su doprinos otvaranju novih radnih mjesta i globalnom ekonomskom razvoju. Naime, MSP čine oko 90% ukupnog broja preduzeća i obezbjeđuju više od 50% svjetske zaposlenosti. Na tržištima u nastajanju, MSP generišu većinu formalnih poslova i stvaraju 7 od 10 radnih mjesta. S obzirom na to, da su mnoga preduzeća morala raditi pod ograničenjima više od godinu dana i ići u korak s promjenom ponašanja potrošača, trgovci sada nastavljaju da prelaze na onlajn rad i da prihvataju digitalna i beskontaktna plaćanja. Tokom 2020. mnoga preduzeća su shvatila da pitanja digitalne prisutnosti i interakcije sa potrošačima određuju opstanak.

Kao globalni pokretač trgovine, Visa se zalaže za digitalizaciju 50 miliona malih preduzeća širom svijeta. U okviru naše globalne i subregionalne inicijative "Where you shop matters", trudimo se pomoći preduzećima u tom procesu - pružajući alate i znanje za pokretanje online trgovine, jačajući njihove napore u digitalnom marketingu i poboljšavajući ukupni digitalni otisak. Takođe, Visa i u regionu Jugoistočne Evrope vodi programe za osnaživanje malih i mikro preduzeća za "prvo digitalno doba", zajedno sa partnerima iz bankarskog sektora, vlada i nevladinih organizacija.

Recite nam nešto o tehnološkim rješenjima koja Visa koristi za zaštitu korisnika, trgovaca i obezbjeđivanje sigurnog protoka novca?

- Danas, primjećujemo sve veću sofisticiranost zloupotreba. Ekosistem finansijskog kriminala razvija se dok prevaranti usvajaju nove i inovativne načine za izvršenje krivičnih dela. Jedan od alarmantnih vektora zloupotreba koji je bio posebno istaknut u 2019. godini je sintetička zloupotreba sa identitetom - kada prevarant kombinuje podatke stvarne osobe, poput broja socijalnog osiguranja, sa lažnim informacijama kao što je izmišljeno ime. Visa se bori protiv sajber napada putem evolutivnog višeslojnog pristupa, neprestano nadgledajući svoju globalnu mrežu i razmjenjujući informacije sa brojnim partnerima. Kombinacija tehnologije i bezbjedne prakse omogućava kompaniji Visa da održi stopu zloupotreba na niskom nivou.

Tokenizacija je važno rješenje koje je direktno povezano sa zaštitom naših korisnika i omogućavanjem sigurne digitalne trgovine. Naime, tokenizacija zamjenjuje osjetljive informacije o računu, jedinstvenim digitalnim identifikatorom koji se naziva token, što omogućava obradu plaćanja bez izlaganja podataka. Osim toga, beskontaktne Visa kartice imaju isti EMV sigurnosni čip kao kontakt kartice, a svaka transakcija uključuje jedinstveni jednokratni kod, koji spriječava zloupotrebu informacija. Vjerujemo da se moderna trgovina zasniva na besprijekornom i sigurnom iskustvu plaćanja za sve, a inovacije na polju bezbjednosti ostaće naš prioritet i u budućnosti.