Od početka 2021. uvezeno kineske robe vrijedne skoro 200 mil KM - Najviše dolaze repromaterijali, električni aparati, tekstil i obuća

Na domaće tržište je za pet i po mjeseci ove godine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, iz Kine stigla roba vrijedna oko 194 mil KM. Tokom prošle godine u BiH je, ističu u UIO, uvezena kineska roba teška 111 miliona kilograma, u vrijednosti od 477,74 mil KM.

Ove, kao i prethodnih godina, iz najmnogoljudnije zemlje svijeta najviše su stizale razne vrste repromaterijala, električni aparati, a nije manjkalo ni tekstila i obuće, te igračaka.

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić kaže za Glas Srpske da domaći privrednici zbog povoljnih cijena često pribjegavaju sirovini iz Kine, a i stanovnici BiH su u velikoj mjeri naklonjeni njihovim proizvodima poput igračaka i garderobe.

S druge strane, kaže Vasić, vrijednost uvezene robe sa Dalekog istoka dobrim dijelom odnosi se i na kineske kompanije koje su započele neku investiciju u BiH.

- Kineski investitori, koji u BiH grade puteve, mostove i razne objekte, uglavnom koriste svoje proizvode i sirovinu. Za razliku od drugih kompanija sa Zapada koje grade kod nas i koje se oslanjaju na naš materijal i domaću radnu snagu, Kinezi u velikom procentu koriste svoje resurse - tvrdi Vasić.

Izvršna direktorica Udruženja građana Oaza Trebinje Nedeljka Neška Ilijić kaže da je zbog niske cijene kineska roba oduvijek bila popularna među stanovnicima BiH.

- Međutim, interesovanje za kupovinu ne samo kineske nego i robe iz drugih zemalja u BiH je mnogo manje, jer je zbog silnih problema u proteklom periodu smanjena i kupovna moć stanovnika - kazala je Ilijićeva i dodala da potrošači, kad je u pitanju roba iz Kine, najviše kupuju garderobu, jer je dosta jeftinija u odnosu na proizvode iz ostalih zemalja.

Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, na uvoz robe iz Kine, kao i drugih zemalja, svakako su uticale pandemija i otežavajuće okolnosti koje je donijela.

- Stanovnici BiH su u pandemiji postali mnogo siromašniji, pa je i potražnja za robom mnogo manja nego što je to bilo prije nekoliko godina - tvrdi Pavlović.

Blokade

Ekonomisti ističu da na plasman robe iz Kine širom svijeta, pa tako i u BiH, utiču i blokade pomorskih ruta, poput one krajem marta ove godine kada je u Sueckom kanalu danima bio zaglavljen džinovski teretni brod i nekoliko stotina manjih.

- To je poremetilo kompletan sistem snabdijevanja i dopremanja robe - rekao je Zoran Pavlović.

Novi problemi pojavili su se ovih dana, kada su vlasti u južnoj kineskoj provinciji Guangdong, u kojoj su smještene neke od najprometnijih svjetskih kontejnerskih luka, otkazale letove i obustavile trgovinu duž obale da bi stavile pod kontrolu brzi rast broja zaraženih virusom korona, uzrokujući zaostatak u otpremi koji bi mogao potrajati mjesecima.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH Banja Luka

Udruženje građana Oaza Trebinje

UIO BiH

UG Oaza Trebinje

uvoz kineske robe

uvoz iz Kine

kineska roba

Nedeljka Neška Ilijić

Zoran Pavlović