Do novembra 2024. BiH će iamti zakon o vinu - Proizvođači žele lakši plasman u EU

Bosna i Hercegovina bi do novembra 2024. godine morala zakonski regulisati oblast vinarstva i vinogradarstva kako proizvođači grožđa i vina ne bi dobili zabranu izvoza u EU, ali i dalje, naveli su sagovornici Nezavisnih novina, a ako novi zakon bude usvojen, moći će da se šire na nova tržišta.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za Nezavisne ističu da bi ovaj prvi bh. zakon o vinama, koji je usaglašen više od 95 posto, uskoro trebalo da bude pred Vijećem ministara BiH, a potom i u parlamentarnoj proceduri.

Isto su "Nezavisnim" potvrdili i članovi posebnih radnih grupa iz oba entiteta koje su formirane kako bi radile na ovom zakonu.

Zakon će, kažu vinari, omogućiti bolji plasman proizvoda iz BiH na tržištu EU, ali i usaglašavanje sa evropskim zakonom.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je nedavno da će ovaj zakon omogućiti bh. vinarima da zadrže evropsko tržište i da još više izvoze.

Košarac je ukazao na važnost da se uredi ova oblast jer u BiH postoji oko 70 proizvođača vina, a godišnja proizvodnja iznosi od 17 miliona do 19 miliona litara.

Usvajanje zakona je, dodao je, jedan od uslova za povlačenje sredstava iz evropskih fondova namijenjenih za vinogradarstvo i proizvodnju vina, a vinarima će omogućiti da obezbijede nova tržišta i postojeća tržišta zaštite i zadrže.

Govoreći o uvozu grožđa za proizvodnju vina u BiH, Košarac je rekao da treba pojačati kontrolu uvoza grožđa koje se koristi za tu namjenu.

On je rekao da postoji snažna podrška proizvođačima vina da zadrže tržište EU i da se otvore nova tržišta za njih, za šta je potrebno i njihovo veće prisustvo na sajmovima.

Radovan Vukoje, član Radne grupe i poznati proizvođač vina iz Trebinja, za Nezavisne ističe da je veoma bitna stvar donijeti ovaj zakon, te da je aktivno učestvovao u radu na nacrtu zakona, jer je bio usklađen sa standardima i zakonima EU.

- Nama je to veoma bitno zbog izvoza, jer izvozimo na tri kontinenta. Radimo i u Evropi, i u Aziji, i u Americi i jako nam je bitno da naša zemlja bude sređena, da se sredi tržište, da se uopšte donese pravna regulativa i da se donesu određeni propisi - rekao je Vukoje.

Da biste upoznali jedan narod, istakao je on, probajte njegovo vino, i onda ćete znati kakvi su to ljudi.

- Da bismo mi imali sve to, potreban nam je bio ovaj zakon. Dobrim dijelom smo to uradili i na dobrom smo putu i da će zakon biti brzo donesen. To očekujem jer nam je zakon potreban - kazao je Vukoje.

Ističe da je problem činjenica da je vino akcizna roba, a ono je u EU prehrambeni proizvod.

- To bi se moglo riješiti podzakonskim aktima. U EU je proizvodnja vina proizvodnja hrane. To je sljedeći posao, kao i rejonizacija - kazao je Vukoje.

Marko Ivanković, član radne grupe i direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, kaže da će se ovim zakonom uskladiti sa odredbama EU i da je to obaveza BiH da uradi do novembra 2024. godine.

- Moramo uskladiti zakonodavstvo, prije svega sa odredbom 1308 iz 2013. godine, a tiče se Zakona o organizaciji tržišta poljopriverdno-prehrambenih proizvoda EU. To je jedna stvar, a drugo je obaveza da donesemo odgovarajuće pravilnike kada je u pitanju Zakon o vinu, a da bismo mogli u novembru 2024. godine nastaviti izvoziti. Ukoliko ne budemo imali zakon u tom roku, mislim da ćemo dobiti zabranu izvoza vina iz BiH u EU. Ovo je vrlo važno, napraviti taj zakon i još važnije napraviti podzakonske propise. Znači, pravilnike - rekao je Ivanković.

Ističe da je najbitnije utvrditi koji su to proizvodi, šta je to proizvodnja grožđa, područje za proizvodnju, sorte loze, posebne enološke prakse koje su svuda u svijetu iste.

- Moramo utvrditi zabrane, moramo utvrditi šta je to destilacija, šta su to rakije i jedno od najbitnijeg oznake izvornosti, oznake geografskog porijekla, tradicionalne izraze koji treba da budu usklađeni sa legislativnom EU. To je bitno da bismo mogli koristiti naše tradicionalne izraze za vrhunsko stono vino. Moramo napraviti registar zaštićenih oznaka porijekla, moramo napraviti registar tradicionalnih oznaka i sve to mora biti gotovo do 2024. godine. Tu su još i nadzor nad proizvodnim potencijalom, vina u ugostiteljstvu, certifikati, pa inspekcijske kontrole i ko radi stručne laboratorijske poslove vezane za izvoz i uvoz. Moramo urediti i tzv. aromatizirane organske proizvode i voćna vina - nabrojao je Ivanković.

Ističe da su blizu kraja i smatra da će zakon biti usvojen, ali onda treba brzo raditi na podzakonskim aktima, da bi zakon bio živ i primjenjiv u praksi.