Arapski turisti se vraćaju u BiH - Ostaju duže i troše više od drugih

Popuštanje mjera i mogućnost lakšeg ulaska u našu državu vratili su turiste u našu zemlju, a hotelski i ugostiteljski radnici najviše su se obradovali turistima iz arapskih zemalja, koje u posljednje vrijeme sve češće možemo sresti u glavnom gradu BiH.

- Polako se vraćamo na stanje od prije korone, na 2019. godinu, kada smo imali vrhunsku sezonu. Mislim da drastičnu promjenu ne osjetimo samo mi, već i turističke agencije, vodiči i brojne destinacije u BiH, i dobro je da svi sada ponovo staju na noge. Kapaciteti još nisu popunjeni u potpunosti, ali idemo ka tome i očekujemo da do kraja ovog i tokom sljedećeg mjeseca imamo popunjen hotel - kazao je za Klix.ba Orhan Spahić, generalni direktor Malak grupacije, te dodao kako već imaju rezervacije do sredine septembra.

Da se nedolazak arapskih turista u našu zemlju itekako osjetio u proteklom periodu kazala je i Berina Bajrović, izvršna direktorica Europe Grupe, koja je istakla kako su to uglavnom turisti koji duži vremenski period borave u njihovim hotelima te kako su ujedno i veliki potrošači.

- Trenutna popunjenost hotela Europe je velika. Oko 30 posto gostiju hotelske grupacije Europe čine turisti iz Saudijske Arabije, dok ostatak gostiju dolazi iz zemalja regiona, Evropske unije, SAD-a i drugih dijelova svijeta - kazala je Bajrović.

Velike gubitke zbog pandemije pretrpjeli su i u Tarčin Forest Resortu, a kako je kazao Ajdin Šehić, menadžer prodaje, posljedice će tek osjetiti u narednom periodu, s obzirom na to da su morali usporiti u planiranim investicijama.

- Povećan broj letova iz arapskih zemalja svakako je utjecao na veći broj turista. Tarčin Forest Resort je u velikoj mjeri prepoznat kao mjesto za porodični odmor, pa je shodno tome veoma popularan kod turista iz arapskih zemalja. Trenutna popunjenost našeg hotela je 92 posto, naši gosti su uglavnom iz arapskih zemalja, a prednjače gosti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Od početka juna u hotelu imamo organizovane grupe iz arapskih zemalja, ali najveći broj noćenja očekujemo od druge polovine jula, od kada su naši kapaciteti već popunjeni - istakao je Šehić.

Ljetni period vrijeme je kada su hoteli u Sarajevu najviše popunjeni, a puna popunjenost traje do septembra. S obzirom na to da našu zemlju posjećuju i turisti iz drugih zemalja, ali i oni koji poslovno borave u BiH, hoteli u BiH dočekuju i ovakve goste, međutim, njih je znatno manje.

- Imamo mi i neku konstantnu klijentelu stranih evropskih turista, oni dolaze kao i prije, tako da su to neki standardni intervali koji se vraćaju na svoje. Međutim, broj takvih turista nemjerljiv je u odnosu na one iz arapskih zemalja. Mislim da to nije tako samo kod nas, već i u drugim hotelima u Sarajevu, pogotovo onim koji nisu u strogom centru grada - istakao je Spahić.

Međutim, situacija u Banjaluci, naprimjer, drugačija je. Kako su kazali iz hotela Courtyard by Marriot Banjaluka, arapski turisti nisu njihovi česti gosti.

- Mali broj naših gostiju su turisti iz arapskih zemalja, uglavnom su to gosti iz regiona i evropskih zemalja. Trenutna popunjenost našeg hotela je oko 20-30 posto. Za sada nemamo najavu većeg broja gostiju iz arapskih zemalja, ali smo spremni i vrlo rado bismo ih dočekali i ugostili. S obzirom na to da se ublažavaju mjere koje su bile na snazi zbog pandemije i da se države polako otvaraju, popunjenost hotela očekujemo krajem ljeta, ukoliko se ne desi novi lockdown. Zbog prethodnih smo imali velike gubitke, kao i svi hoteli u svijetu - kazali su iz ovog banjalučkog hotela.

Posljedice će turistički sektor sanirati još dugo, ali ono čemu se svi nadaju jeste da neće biti novih zabrana ni zatvaranja te da će i u narednom periodu nastaviti poslovanje kao prije pojave koronavirusa.

- Procjene govore kako će za potpuni oporavak međunarodnog turističkog tržišta, pod uslovom da ne dođe do nepredviđenih negativnih okolnosti, trebati tri-četiri godine. Ključ uspješnosti sezone bit će epidemiološko stanje, kako u našoj zemlji, tako i u ostatku svijeta. Glavni cilj nam mora biti držanje epidemiološke situacije pod kontrolom i poštivanje higijensko-epidemioloških mjera - zaključila je Bajrović.