Cvjeta biznis "brze dostave" i u BiH - Većina radnika neprijavljena, inspektori na terenu

Pandemija koronavirusa uveliko je promijenila živote ljudi. Nakon što su u martu prošle godine uvedeni potpuni lockdown-i u cijelom svijetu, a ljudi sve više ostajali u kućama došlo je do rasta trenda online naručivanja kada je u pitanju rad restorana i ugostiteljskih objekata, ali i trgovina.

Zbog ograničenog rada i zabrane okupljanja u ugostiteljskim objektima, mnogi su se okrenuli dostavi hrane, a veliki broj je kupovinu namirnica, odjeće, obuće i ostalih dobara obavljao online.

Iz tog razloga, kako u cijelom svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini došlo je do lansiranja niza aplikacija i servisa za dostavu hrane, a trgovine su svoje poslovanje prilagodile novonastalim okolnostima.

Procjenjuje se da je riječ o milionskom biznisu, ali je pitanje koliko država ima benefita od toga. Naime, primjetan je sve veći broj osoba na biciklima, motociklima i automobilima koji dostavljaju potrepštine, međutim, prema saznanjima Patrije, mali broj radnika je prijavljen. Pretežno je riječ o poslovima koje obavljaju mladi ljudi koji se zadovoljavaju honorarom koji dobiju, dok vlasnici ovakvih servisa sve više zarađuju.

Ugostitelji su konstantno na meti inspekcija, zbog rada nacrno, izdavanja fiskalnih računa i svega što zakonski moraju provoditi, pa je sve više nezadovoljnih zbog ovakvog stanja.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS potvrdila je za Patriju da su inspektori rada, zaštite na radu i socijalne zaštite provodili kontrole u ovim kompanijama.

- S obzirom da je voditelj postupka u predmetu na koji se odnosi upit, na godišnjem, detalje možemo obznaniti po njegovom povratku na posao - kazali su iz KUIP-a.

Tržište u BiH je definitivno prezasićeno sa trenutno četiri aktivna portala, koji su u principu isti samo nude možda drugačije uvjete restoranima ili kupcima (manje provizije, jeftiniju cijenu dostave i sl.).

Kako su ranije obznanjivali vlasnici restorana često znaju biti uzbuđeni kada sklapaju saradnju sa velikim online portalima za naručivanje hrane. To im rješava problem njihovog neprisustva na online tržištu te izostanka mogućnosti online naručivanja.

Međutim, kada naprave računicu brzo se vrate u stvarnost: dvocifrena provizija za svaku narudžbu koja prođe kroz njihov sistem.

No, nije samo BiH u problemima zbog ovakve situacije na tržištu. Evropska komisija je početkom ove godine pokrenula prvu fazu savjetovanja s europskim socijalnim partnerima o tome kako poboljšati radne uvjete osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi.

Početak savjetovanja poklopio se s presudom iz Milana u kojoj su italijanski sudovi naredili velikim kompanijama za dostavu hrane da zaposle više od 60.000 radnika koji rade na dostavi te plate više od 700 mil EUR novčane kazne jer im nisu osiguravali odgovarajuće uvjete rada.

Slični sudski postupci vodili su se u Španiji, Švicarskoj i Velikoj Britaniji te je sve više presuda u kojima sudovi staju na stranu platformskih radnika, uglavnom vozača i dostavljača.

Jer, prema saznanjima Patrije dio radnika među zaposlenima prijavljeno je na sat ili dva sata sedmično, a niko nema službenih podataka, mnogi koji povremeno ili stalno rade na taj način uglavnom su plaćeni na ruke, a obim posla i dužina radnog dana "u rukama" je algoritama koji ih navode s jedne lokacije na drugu.

Zato će i BiH, i to hitno, po uzoru na zapadne zemlje morati riješiti ovaj problem.