Zbog nestašice čipova privreda BiH povlači ručnu - Trpe proizvođači auto-dijelova, bijele tehnike, računara, mobilnih telefona...

Globalna nestašica poluprovodnih čipova mogla bi se na bh. tržište prenijeti u najnegativnijem obliku, jer, prema mišljenjima ekonomskih stručnjaka, iako je BiH dio globalnog tržišta na kraju smo proizvodnog lanca, a istovremeno nemamo ni kapital kojim se ovaj problem može prevazići.

Na svjetskom tržištu već neko vrijeme traje nestašica poluprovodnika i čipova, i to najvjerovatnije zbog prekida u radu fabrika čipova zbog pandemije kovida-19, američko-kineskog trgovinskog sukoba te suše i nestašice struje na Tajvanu. Sve to je negativno uticalo na oko 170 grana industrije širom svijeta, a među njima i na neke od najpoznatijih evropskih proizvođača automobila kao što su FIAT, Mercedes te Volkswagen, koji su zaustavili svoju proizvodnju.

Ova nestašica utiče negativno i na proizvođače bijele tehnike, računara, ali i mobilnih telefona.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, za Nezavisne novine je potvrdio da se ovo već negativno odražava na bh. kompanije te da se ne može precizno govoriti o tome kada bi ova kriza mogla proći.

- S obzirom na to da je automobilska industrija generator razvoja visokorazvijenih država zapadne Evrope, prije svega mislim na Njemačku, Francusku, Italiju, a dobar dio automobilske industrije je prebačen na Češku, Slovačku, pa i Poljsku, dio tih proizvodnji, odnosno komponenti za automobilsku industriju, prelazi i na BiH, zbog čega mnoga bh. preduzeća već imaju pad narudžbi - naveo je Ćorić, dodajući da je nezahvalno precizirati kada bi ovaj problem mogao biti riješen.

- Mi ni ne naziremo kada bi ovaj problem mogao biti prevaziđen. Ovo se ne odnosi samo na automobilsku industriju, imamo saznanja i da će ovo dovesti do zaustavljanja i drugih segmenata proizvodnje kao što su na primjer proizvođači bijele tehnike - rekao je Ćorić.

Istakao je da se elektronski sklopovi već naručuju za 2023. godinu, jer su svi poluprovodnici i čipovi za cijelu 2022. godinu već rezervisani.

- Mi smo dio tog globalnog tržišta, ali smo na kraju lanca i bićemo definitivno najpogođeniji, jer nemamo kapital koji može to prevazići, a radimo najmanje profitabilne poslove - naveo je Ćorić.

Kako je istakao, u njegovoj porodičnoj kompaniji Megamont iz Čelinca, u kojoj se rade dijelovi za Fiat, prihodi su već pali za 30% u posljednja tri mjeseca.

Mirsad Jašarspahić, potpedsjednik Privredne komore FBiH, kazao je da se kompanije u FBiH još nisu požalile na posljedice ovog globalnog problema, ali da je izvjesno ako nestašica potraje da će se odraziti i na bh. kompanije.

Dodao je da situaciju stalno prate, te da se narudžbe u auto-industriji ugovaraju unaprijed.

- Okretanje naših dobavljača bližim balkanskim proizvođačima može da anulira ove probleme - rekao je Jašarspahić.

U kompaniji Cablex naveli su da rade za sestrinske kuće u Sloveniji, ali da već osjećaju poremećaj na tržištu.

- Mi radimo jedan mali dio auto-industrije i kablove za zadnju poziciju svjetala, te to još funkcioniše, ali strahujemo da će se tu nešto desiti u skorije vrijeme - naveli su u ovoj kompaniji.

Dodali su da takođe rade dijelove za bijelu tehniku i to za kompaniju Bosh, te da su tu problemi već osjetniji.

- Vidimo da narudžbe padaju, a znamo i da njihove fabrike u Njemačkoj rade tri dana sedmično, baš zbog nestašice čipova, što se na neki način odražava i na nas - kazali su u Cablexu za Nezavisne novine.

Dodali su da ovaj problem zamjenjuju nekim drugim poslovima te da na taj način uspijevaju održati proizvodnju konstantnom.

Da nedostatak poluprovodnika i čipova utiče i na rad onih koji se ne bave proizvodnjom auto-dijelova ili komponenti za bijelu tehniku, za Nezavisne novine potvrdio je Hasan Sarajlija iz kompanije Sejari Sarajevo, koja je generalni zastupnik za Isuzu i Krone za BiH.

Kako je naveo, u ovoj kompaniji su primijetili da su rokovi za isporuku nezapamćeno dugi.

- Tako vi sada kada naručujete novo vozilo, rok za isporuku je septembar ili oktobar 2022. godine - rekao je Sarajlija.

Dodao je da ovako duge rokove ne pamte te da je situacija bila slična jedino za vrijeme ekonomske krize 2008. godine.

- Tada su rokovi bili dugi zbog velike potražnje, a sada zbog lošeg snabdijevanja komponentama - kazao je Sarajlija.

Globalna nestašica sirovina već je uticala i na cijene automobila u svijetu, te je sada, prena analizi koju su objavili njemački mediji, za nova kola potrebno izdvojiti više novca.

- Manja ponuda automobila dovodi do rasta cijena - rekao je Ferdinand Dudenhefer, šef Instituta Center Automotive Research (CAR) iz Duizburga.

Ista sudbina, po svemu sudeći, očekuje i kupce računara, pametnih telefona ili bijele tehnike.