Hoće li zbog dekarbonizacije putovanje avionom postati rezervisano samo za bogate?

Kolosalna ulaganja u dekarbonizaciju vazdušnog prometa povećaće cijene avionskih karata i putovanje avionom moglo bi ponovo postati sport rezerevisan za bogate.

Vazdušni prevoznici širom svijeta obavezuju se na postizanje ugljenične neutralnosti do 2050, a evropski plan da se do 2030. emisije CO2 smanje za 55% i oporezivanje kerozina donose neviđene pritiske na sektor.

Neviđena će biti i cijena takve transformacije.

Međunarodno udruženje za vazušni prevoz (IATA) koja okuplja 82% prevoza kroz svojih 290 aviokompanija članica, ocjenjuje da je tranzicija "veliki tehnološki izazov" koja će koštati do 1.550 milijardi dolara do 2050. godine.

Potrebno je ulagati u najnovije avione koji će biti ekonomičniji od sadašnje flote, koji će voziti zahvaljujući novim energentima poput vodonika, koji Airbus planira da uvede serijski 2035. godine.

U to ulaze i održiva vazdušna goriva (sustainable aviation fuels, SAF), koje Evropska unija želi da učini postupno obveznima, piše bljesak.info.

Gorivo čini danas između 20 i 30% troškova kompanija. Ali SAF goriva su "tri put skuplja od korištenog ulja, pet puta skuplja od biomase, pet do deset puta skuplja od sintetičkih goriva - kaže francuski zvaničnik iz ministarstva saobraćaja Jean-Baptiste Djebbari.

- Da bi SAF postao jeftiniji njegova proizvodnja mora postati masovna - objašnjava.

Zbog toga će energetsku i ekološku tranziciju morati da finansiraju ne samo avioprevoznici ili energetičari, već čitavi lanci proizvodnje, uključujući klijente, kažu stručnjaci.

- Kratkoročno, treba očekivati rast cijena aviokarakata - kaže Đebbari.

Vazdušni prevoz bio je nekada povlastica bogatih ("jet set"), ali postupno se demokratizovao za šire slojeve, iako treba imati na umu da je iz avio prevoza isključeno između 90 i 95% svjetske populacije.

U 1970. godini obavljeno je 310 miliona putovanja avionom, a 2019. godine 4,4 milljarde, prema prema podacima Svjetske banke.

Uprkos aktuelnoj krizi izazvanoj pandemijom, IATA računa da će 2050. broj putovanja avionom iznositi 10 milijardi.

Cijena vazdušnog saobraćaja pala je za 96% od 1950. godine, zbog uvođenja mlaznih putničkih aviona 60-ih, kao i zbog liberalizacije sektora u Sjedinjenim Državama 1978. Cijene su padale i zahvaljujući novim tehnologijama i snažnoj konkurenciji.

Danas kompanije muku muče da se podignu na noge nakon šoka izazvanog pandemijom koja ih je zadužila do grla.

Njihovi kapaciteti, osim u SAD-u i dalje su veći od potražnje zbog čega cijene karata pokazuju tenedenciju opadanja. Međutim, svijet se obavezuje da "ozeleni" avio promet, a to će skupo koštati.

- Kapacitet našeg sektora da postigne te ciljeve naš je najveći izazov - ponajprije u finansiranju, rekao je Pauls Calitis, generalni direktor niskobudžetnog letonijskog avio prevoznika na nedavnom simpozijumu u Briselu.

Operateri su sada finansijski slabi, a novac treba odnekud prikupiti pa "naplatiti rast troškova klijentu i nije tako loša ideja", zaključuje Bertrand Mouly-Aigrot, generalni direktor firme Archery Strategy Consulting.

IATA

Ministarstvo saobraćaja Francuske

Svetska banka

Archery Strategy Consulting

Jean-Baptiste Djebbari

Pauls Calitis

Bertrand Mouly Aigrot

dekarbonizacija

avionska putovanja

drživa vazdušna goriva

vodonik

gorivo

troškovi

aviokarte

cene

poskupljenje avio karata

pandemija