Etno sela postaju pravi gradovi?

U Bosni i Hercegovini postoji sedam etno sela, a uskoro će ih biti otvoreno još toliko, jer je ovo projekat koji je daje novu dimenziju agro turizmu širom države. Ovo kaže za "San" Goran Brčkalović, sekretar Grupacije za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinske komore BiH.

Brčkalović tvrdi da je BiH zahvatila jedna euforija gradnje etno sela, te da danas skoro svaki grad ili kanton imaju etno selo.

"Ali, moram reći da pravi efekat imaju samo ona etna sela koja su blizu gradova. To se do sada pokazalo vrlo uspješnim i isplativim u BiH. Ljudima je dosta buke, vike, svi žele na nekoliko dana otići u bungalov, odmoriti se, a pored toga, nudi im se prilika da beru gljive, borovnice, da, jednostavno, žive seoskim životom", tvrdi Brčkalović.

Etno selo Stanišić u Bijeljini, koje je ove sedmice nagrađeno na Novosadskom sajmu, zasigurno jeste najbolje, kaže Brčakolivo`, ali dodaje da je izgubilo svoj smisao.

"Nagrade govore da su najbolji. No, ako ovako nastave, oni će morati promijeti ime i neće se zvati etno selo, jer se pretvaraju u neki manji grad. Oni sada prave hotele, razne objekte, crkve, odmarališta. Prvobitna namjena malo je zaboravljena, a to je vikendica, manji bungalov, šetnja. Isto je i sa Međugorjem", kaže Brčkalović.

Vlasnik etno sela u Nišićima nadomak Sarajeva Mirsad Nikšić kaže da se njegov posao za sada nije pokazalo isplativim, iako je izgradio pravo malo bosanko selo blizu bh. metropole.

"Kao prvo, ja sam ovo napravio za svoju dušu, za sebe, pa onda za sve druge. Neke isplativosti nema, posjeta imam samo kad dolazi dijaspore, a naših građana skoro da nema nikako", kaže Nikšić.

Njemu je najviše žao što ovaj projekat nije prepoznala država, jer se se radi o autohtonim bosanskim kućama.

U etno selu Stanišić, prema riječima Sanje Stanišić, iz godine u godinu idu prema naprijed.

"Zvuči prepotenno, ali jednostavno, sa nama ne može niko. Mi smo godinama najbolji i godinama grabimo dalje. Svake godine se proširujemo i svake godine ponuda je sve veća i bolja. O efektu ovog sela, suludo je i govoriti", - kaže Stanišićeva.

Selo i asfalt

"Razlog za to što nema naših ljudi je jednostavan - kako natjerati nekoga koje se jedva dočepao asfalta, da dođe gore? Neće niko, jer su svi sa sela došli u grad, takvih je sad 90 posto u Sarajevu. Kako da njih sad zanima selo? Meni nije cilj da od ovog napravim biznis kao što drugi rade, nego da sačuvam i pokažem kako se prije živjelo", tvrdi Mirsad Nikšić.

Goran Brčkalović priznaje da je danas malo etno sela koji strogo drže do toga da je njihova funkcija da razvijaju seoski turizam.

"Mi nismo poput Fancuske, Italije, ne nudimo klasični ruralni turizam. Istina, ima etno sela koji se toga pridžavaju, na primjer etno selo Nišići nadomak Sarajeva. Ali, puno je onih koji su od toga napravili klasični biznis", kaže Brčkalović.