Da li će se i u 2022. godini nastaviti kriza u automobilskoj industriji?

Zbog korone vlada velika neizvjesnost u autoindustriji, proizvodni procesi se prekidaju, fabrike zatvaraju, vlada i nestašica čipova.

Da li će se i u idućoj godini nastaviti kriza u automobilskoj industriji, pitanje je kojim se u analizi bavi Deutsche Welle (DW).

Nakon više od tri decenije u kojima je proizvodnja automobilske industrije premašivala potražnju, tokom pandemije korona virusa situacija se savim preokrenula.

Proizvođačima nedostaju čipovi, došlo je do problema u lancima snabdijevanja, rastu cijene sirovina. Proizvodna zapinje, kupci vozila više ne mogu da računaju s velikim popustima, a na naručene automobile čekaju mnogo duže nego ranije.

- Sveobuhvatni oporavak vjerovatno će se dogoditi tek u 2023. godini - ocenjuje stručnjak za auto industriju Ferdinand Dudenhefer iz njemačkog Centra za automobilska istraživanja (CAR) u jednoj aktuelnoj studiji.

U 2019. godini, prije korona krize, u Njemačkoj je prodato 3,6 miliona automobila, a već u 2020. taj broj je pao na 2,9 miliona. Prema prognozama CAR-a, u ovoj godini se može očekivati prodaja od 2,69 miliona. Iako Dudenhefer očekuje da će se u prvoj polovini sljedeće godine njemački proizvođači i dalje boriti s posljedicama nestašice čipova, prodaja bi, ipak, trebalo da poraste i to na oko 3,01 miliona automobila.

Povratak na nivo od prije panemije, odnosno kompletan oporavak autombilskog tržišta u Njemačkoj, Dudenhefer predviđa tek u drugoj polovini 2023. Tek tada se, kaže, može očekivati da će se snabdijevanje tržišta stabilizovati.

Prema riječima tog stručnjaka, krajem 2023. prosječna starost vozila registrovanih u Njemačkoj biće iznad deset godina, a to bi moglo da dovede do "podmlađivanja" voznog parka, odnosno do povećane kupovine novih automobila. Taj proces obnove prije svega podstiču električni automobili, koji su sve traženiji i na njemačkom tržištu.

Dudenhefer skreće pažnju na još jedan fenomen. Nakon 2020. godine, u kojoj je dominirala korona, problemi i prekidi u proizvodnji u automobilskoj industriji, koja je od ključnog značaja za njemački BDP, uticali su i na usporavanje rasta u prva dva kvartala 2021. Važna tržišta poput SAD, Rusije i Brazila, u istom periodu zabilježila su rast prometa.

- Posljedica toga je preraspodjela unutar automobilskog tržišta na globalnom nivou. U 2021. će prvi put u Indiji biti prodato više automobila nego u Njemačkoj - najavljuje on, a i u 2022. će, prema prognozama, Indija biti ispred Njemačke.

Analiza podataka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da se u Indiji može računati s velikim stopama rasta prodaje na automobilskom tržištu. Među zemljama BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina), upravo bi Indija, zahvaljujući pojačanoj industrijalizaciji, mogla da se pozicionira odmah iza Kine. Ni u Brazilu ni u Rusiji u idućoj godini ne može se računati sa znatnijim privrednim rastom.

U predpandemijskoj 2019. godini, na svjetskom tržištu je prodato oko 80 miliona novih vozila. U 2020. prodaja je opala za više od 14%, na 68,6 miliona. Prema prognozama njemačkog CAR-a, u 2021. može se očekivati lagani rast prodaje na 70,5 miliona, a u 2022. čak i mali skok, na 75,2 miliona.

Ni u 2023. godini, u kojoj se prognozira prodaja 78,8 miliona automobila, neće se dostići nivo od prije pandemije, a tek 2025. se može očekivati povratak brojkama koje je automobilska industrija bilježila prije korone.

- Za oporavak od pandemije potrebno je vrijeme - oprezan je zaključak Dudenhefera na osnovu prognoza njegovog Centra za automobilska istraživanja. Proces stvaranja dodate vrijednosti mora se iznova organizovati, a trebalo bi kreirati i dodatne kapacitete kada je riječ o proizvodnji čipova, poručuje njemački stručnjak.

Uprkos krizi, za automobilsku industrije u proteklom periodu nije sve bilo baš tako crno. Sudeći po rezultatima istraživanja britanske konsultantske firme Ernst & Young, 16 najvećih svjetskih proizvođača automobila je u trećem kvartalu 2021. zajedno ostvarilo operativnu dobit od oko 23 mlrd EUR. To je rast od 11% i ujedno – novi rekord.

Prodaja putničkih automobila jeste doduše opala za 16% (prema procjenama analitičara zbog nestašice čipova oko jedanaest miliona vozila uopšte nije moglo da bude proizvedeno) i 13 proizvođača je prodalo manji broj vozila nego u istom periodu prije godinu dana, ali svih 16 preduzeća je zajedno ostvarilo promet od 371 mlrd EUR, što je u stvari pad od 1,6%.

Dobit je znatno porasla zato što su čipovi koji su bili na raspolaganju ugrađivani u skupe modele vozila, kod kojih proizvođaći ostvaruju veću maržu. Upravo ti modeli su primarno bili na raspolaganju mušterijama, a osim toga, gotovo da i nije bilo popusta na kupovinu novih automobila, jer je potražnja bila veća od ponude.

Takođe, većina firmi je tokom godine uspjela da poveća svoju berzansku vrijednost, a prije svih američki proizvođač električnih automobila Tesla.

Ali, analitičari firme Ernst & Young ukazuju da su moguća i nova "uska grla" u auto industriji.

- Znatan rast broja novih zaraza koronom u nekim zemljama i stroge mjere koje se zbog toga uvode mogle bi ponovo da dovedu do novih problema i prekida u proizvodnji i lancima snabdijevanja - kažu oni.

Takve turbulencije najviše pogađaju Kinu. Na tom najvećem svjetskom tržištu automobila, u trećem kvartalu 2021. zabilježen je pad prodaje od čak 26%, zaključuje se u analizi DW-a.