Nestašica čipova dodatno otežana krizom u Ukrajini - Neizvjesno poslovanje proizvođača autodijelova iz BiH

Nestašica poluprovodnika i mikročipova, koja već duži period potresa globalno tržište te gasi neke od vodećih svjetskih industrija, do sada nije značajnije uticala na kompanije iz BiH koje se bave proizvodnjom auto-dijelova, ali su sva buduća prognoziranja zbog krize u Ukrajini neizvjesna.

Na svjetskom tržištu već neko vrijeme traje nestašica poluprovodnika i čipova, koja je počela najvjerovatnije zbog prekida u radu fabrika čipova zbog pandemije kovida-19, američko-kineskog trgovinskog sukoba, a sada je dodatno otežana eskalacijom sukoba u Ukrajini. Teška situacija nije zaobišla ni neka od vodećih imena automobilske industrije te tako Porsche planira tokom ovog mjeseca postupno gasiti proizvodnju svojih modela, što bi uskoro moglo da znači i potpuni prekid proizvodnje.

Kako je za Nezavisne novine rekao Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, nedostatak repromaterijala je izrazit, a proizvodnja u automobilskoj industriji u zapadnoj Evropi redukovana je zbog nedostatka elektronskih dijelova, između ostalog i poluprovodnika i čipova.

- S obzirom na to da nema tih elektronskih sklopova, smanjena je proizvodnja i onih preduzeća koja rade i ostale komponente za automobile. Nažalost, mi u Srpskoj imamo tek oko 10 preduzeća koja se bave proizvodnjom dijelova za auto-industriju i ta proizvodnja je smanjena, ali je najteže što je neizvjesna svaka prognoza šta će tek biti - kazao je Ćorić.

Dodao je da, prema informacijama koje imaju od stranih partnera iz Slovenije, Njemačke i Italije, možemo očekivati da čitava 2022. godina, pa čak i dio 2023. budu obilježene nedostatkom ovih repromaterijala.

- Strah je potkrijepljen time da se poluprovodnici naručuju za proizvodnju za 2023. i ljudi se moraju zaduživati te davati avans za te poluprovodnike da ne bi za pet ili šest mjeseci bili u položaju da ponovo nemaju tih repromaterijala - naveo je Ćorić, dodajući da se može konstatovati da je situacija i dalje teška, jer tih repromaterijala još nema na tržištu.

- Svaka narudžba koja se sada dobije u nekom razumnom roku od dva do tri mjeseca može se smatrati uspjehom, te se u posljednje vrijeme i ne postavlja pitanje cijena, već samo kako i u kojoj količini se mogu nabaviti poluprovodnici i čipovi - zaključio je Ćorić.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kazao je da indirektno kompanijama iz BiH koje isporučuju opremu u lance dobavljača iz auto-industrije, zbog nedostatka mikročipova ukupne narudžbe mogu da budu smanjene.

- Do sada još nemamo informacije da je do toga došlo, jer se nabavke strategijski vrše. Mi smo mali kolač, ali značajan u globalnim lancima dobavljača - rekao je Jašarspahić.

Dodao je da se upravo zbog poremećaja u lancima dobavljača sve okreće prema BiH.

- To okretanje svih velikih kompanija u Evropi prema BiH anulira te eventualne umanjene zahtjeve. Kompanije sa teritorije BiH koje su u globalnom lancu dobavljača nisu direktno osjetile problem nestašice mikročipova - naveo je Jašarspahić, dodajući da su kompanije do krize u Ukrajini imale povećane zahtjeve za proizvodnju i za davanje ponuda te da misli da se to neće ni u budućnosti zaustaviti.

- Poslovanje se komplikuje zbog povećanja cijena energenata i svega drugog što utiče na rad bh. kompanija - zaključio je Jašarspahić za Nezavisne novine.

Hasan Sarajlija iz kompanije Sejari Sarajevo, koja je generalni zastupnik za Isuzu i Krone za BiH, za Nezavisne je rekao da se nakon početka krize u Ukrajini već osjeća poremećaj na tržištu.

- Što se tiče snabdijevanja elektrokomponentama, ja imam standardna kašnjenja, koja sam imao i prošle godine - rekao je Sarajlija, dodajući da je neizvjesno prognozirati šta će se dalje dešavati.

- Nadamo se, ako se zaustavi sukob u Ukrajini, da će doći do stabilizacije cijena goriva te ćemo se polako vraćati u normalu. A stari problem sa komponentama i dalje stoji, samo je upitno da li će se geopolitička situacija posložiti - kazao je Sarajlija, dodajući da bi bilo dobro kada bi se strane kompanije zbog trenutne situacije okrenule ka bh. tržištu, ali da je samo pitanje da li će domaći privrednici znati odgovoriti u toj situaciji.