Italijanska maslina se udomaćila u hercegovačkom kršu - Blaga trebinjska klima pogodna za bavljenje maslinarstvom
Komentari
(Foto: Pixabay.com/ELG21)
Naime, velika potražnja za maslinovim uljem sve češće motiviše Hercegovce da pokušaju sa uzgojem maslina, a među prvima koji su se upustili u ovu priču su monasi manastira Tvrdoš, ali i porodica Vukoje. U njihovim maslinjacima zasađene su sorte pendolino, lećino, ćepresino, koratina i fontoja. Kad je riječ o uzgoju ove kulture, pozitivan signal, kako kažu, su uvjeravanja stručnjaka da je blaga trebinjska klima pogodna za bavljenje maslinarstvom.
Sabrat manastira Tvrdoš Jermonah Porfirije rekao je za Glas Srpske da se maslinjak svake godine obnavlja te da on sada broji negdje oko 1.200 stabala masline.
- To je posađeno u zadnjih 22 do 23 godine. Na početku su u maslinjaku prednjačile grčke sorte, a u posljednjih šest godina su isključivo italijanske - rekao je otac Porfirije.
Objasnio je da masline ne podnose temperaturu ispod nule, kao ni vjetrovite dijelove. Orezivanje se, priča, obavlja u februaru, dok se od marta počinje i sa prskanjem maslina.
- U oktobru počinje berba, a oko 80% prinosa ide za ulje. Prošle godine smo imali 100 litara ulja, a svake godine imamo sve veći rod - rekao je otac Porfirije.
Ovih dana, kako ističe, sade maslinjak na tri dunuma, a za prognoze za predstojeću sezonu još je rano.
- Za sada nemamo uljaru pa masline vozimo na cijeđenje u zapadnu Hercegovine ili u Hrvatsku. Ali ako Bog da i to je u planu da se nabavi, barem na teritoriji Trebinja, jer je to jedino podneblje u Srpskoj koje je pogodno za uzgoj maslina - ističe otac Porfirije.
Izvršni menadžer podruma Vukoje u Trebinju Mladen Fuštar rekao je za Glas da su 2012. zasadili nešto više od 1.000 stabala masline, a riječ je o sortimentu koji je zastupljen na sjeveru Italije, ali i Istre. Odabir sorti u maslinjaku, kako ističe, obavljen je u dogovoru sa profesorom sa Univerziteta iz Verone, koji je na osnovu hemijske analize zemljišta i mikroklimatskih uslova koje ima Trebinje, došao do najboljeg rješenja.
- U našem maslinjaku sve se radi na organski način. Ovce održavaju travu, tako da nema upotrebe za pesticidima - rekao je Fušter.
Tokom prošle godine, kako kaže, imali su 700 do 800 litara ulja.
- Rod jeste bio manji od očekivanog, zbog kiše koja je pala tokom cvjetanja masline i ona je sigurno smanjila rod za 20%. U narednih pet godina očekujemo da bismo imali ozbiljnije količine - rekao je Fustar, dodajući da rod prerađuju u Uljari Mikulić u Ljubuškom. Dodao je da je važno da masline budu prerađene sedam ili osam sati nakon berbe, jer je to ključno za proizvodnju vrhunskog ulja.
Sajam privrede 2022
U okviru Sajma privrede 2022, koji će biti održan od 5. do 9. aprila u Mostaru, istaknuti stručnjaci iz Hrvatske trebalo bi da približe nove tehnologije i znanja uljarima BiH, gdje se masline gaje na 350 hektara.
Mladen Fuštar kaže da neće izlagati, ali će biti prisutni na sajmu.
- Nismo izašli na tržište jer nemamo još dovoljnu količinu maslinovog ulja. Međutim, to ne znači da se u narednom periodu neće pojaviti prvo maslinovo ulje na tržištu RS - rekao Fuštar.
Tagovi:
Manastir Tvrdoš
Uljara Mikulić u Ljubuškom
Mladen Fuštar
Jermonah Porfirije
Sajam privrede 2022 Mostar
maslinarstvo
uzgoj maslina
maslinovo ulje
proizvodnja maslinovog ulja
pendolino
lećino
ćepresino
koratina
fontoja
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.