Novi izgled Karaotoka i sadržaji za privlačenje turista - Evo koje intervencije slijede u Parku prirode Hutovo blato

Ministarstvo graditeljstva HNK nedavno je dalo na javni uvid i otvorilo raspravu o Nacrtu Urbanističkog projekta turističke zone Karaotok u sklopu područja posebnih obilježja Parka prirode Hutovo blato.

Kako su rekli eKapiji iz tog ministarstva, granica područja za koji se radio Urbanistički projekt Karaotok definisana je Odlukom o provedbi Prostornog plana područja posebnih obilježja (PP PPO) za područje od značaja za HNK Park prirode Hutovo blato za razdoblje 2013-2023. i iznosi iznosi cca 14,4 hektara.

Prema PP PPO Hutovo blato, Karaotok se nalazi u zoni korištenja, tačnije u Zoni rekreacije i turizma. Urbanistički projekt je na tragu smjernica prostornog plana Hutovog blata tretirao obuhvat Karaotoka kao primarnu prihvatnu i informativnu zonu parka prirode. Budući da je riječ o prostoru specifične namjene, primarni planerski pristup bio je konzervatorski, pri čemu je glavni cilj bio očuvanje postojeće park šume Karaotoka. Uz očuvanje flore, fokus projekta su prema inputima projektnog zadatka bile intervencije na objektima, te novo prometno rješenje.

U obuhvatu se trenutno nalazi više objekata, od objekata direktno namijenjenih turizmu i ugostiteljstvu poput motela, uprave i interpretacijskog centra (koji nikad nije bio u funkciji), do raznih servisnih objekata poput trafostanice, montažne garaže, releja rtv servisa itd. Svaki od objekata je analiziran iz aspekta položaja, gabarita i katnosti, kapaciteta i namjene.

- postojeći motel je smješten na povoljnoj lokaciji i predstavlja visinski akcent Karaotoka, no kapacitetom je neprimjeren suvremenim turističkim standardima, pa je planirana adaptacija postojećeg prizemlja, uz proširenje u vidu terasa, zatim uklanjanje postojećeg kata i potkrovlja, koji su ocijenjeni kao statički i dispozicijski nepovoljni, te izgradnja nove dvije etaže (smještajni kapacitet se povećava sa 32 na 72 ležaja). Horizontalni gabarit objekta se povećava samo u vidu vanjskih natkrivenih i nenatkrivenih površina

- postojeći upravni objekt se ruši, i na njegovom mjestu se gradi novi multimedijalni centar, sa multimedijalnom dvoranom od 100 mjesta, upravom, i priručnom ambulantom

- postojeći interpretacijski centar se stavlja u funkciju, i u njemu se planira smještaj stalnih izložbi biljnog, ribljeg i ptičjeg svijeta Hutova blata

- planirano je rušenje objekta releja i manjih montažnih objekata, te premještanje postojeće montažne garaže sa pozicije uz postojeću upravu na novu lokaciju u blizini nasipa

U sklopu projekta urađena je i reparcelacija površine, pri čemu je svaki od izgrađenih objekata smješten u novu parcelu.

U skladu sa projektnim zadatkom kolski promet se izmješta na sami ulaz u obuhvat Karaotoka, gdje je projektirana parking površina za automobile, autobuse i bicikla. Kolski promet je kroz obuhvat dozvoljen samo kao servisni i povremeni. Ista je funkcija i obodne makadamske ceste, koja se zadržava na postojećoj poziciji.

Kroz sami obuhvat Karaotoka planirana je sanacija postojećih pješačkih staza, dodavanje novih staza u vidu produljenja postojeće edukacijske staze prema močvari (u vidu drvene platforme koja ulazi u močvaru), te novih pješačkih i jahaćih staza kroz centralnu zonu park šume. Zone zadržavanja pješaka planirane su kod hotela i multimedijalnog centra, pa su uz ove objekte projektirani pješački platoi – plato hotela planiran je na mjestu postojećeg parkinga ispred objekta, dok je plato multimedijalnog centra orijentiran prema šumi.

Postojeće pristanište za brodice zbog oscilacija vodostaja na godišnjem nivou često nije u funkciji u zimskom periodu, pa je projektirano novo zglobno pristanište na pontonima, koje se prilagođava nivou vode.

Hutovo blato kao jedinstveno stanište za brojne biljne i životinjske vrste spominje se od davnina. Poslije Drugog svjetskog rata Hutovo blato je bilo zaštićeno isključivo kao elitno lovište. Povjest Hutova blata kao zaštićenog dijela prirode počinje od 3. juna 1954. godine kada je ustanovljen ornito-faunistički rezervat Hutovo blato na 6.144 ha.

U sklopu ornito-faunističkog rezervata 1959. god. izdvojen je strogi ptičiji rezervat Škrka (350 ha), zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Zbog svog međunarodnog značaja, Hutovo blato je 1971. uvršteno u Popis močvara od međunarodnog značaja, a 1980. uvršteno je u Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara.

Kao posebno lovište Hutovo blato službeno egzistira sve do 30. marta 1995. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode. Javno poduzeće Park prirode Hutovo blato utemeljeno je Odlukom Vlade HR HB 1995. godine.

Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. Hutovo blato u listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. Park prirode Hutovo blato upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologij Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.

Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope. Hutovo blato teritorijalno pripada opštinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m.