Žetva pšenice u RS pri kraju, prinosi pet tona po hektaru

On ističe da se prinosi, u zavisnosti od toga da li je upotreba mineralnih đubriva redukovana ili ne, kreću od tri do osam tona po hektaru, a tamo gdje je primijenjena puna agrotehnika i gdje su zemljištima kvalitetna devet tona po hektaru.

- Imali smo jaka ulaganja, jako visoke cijene inputa, tako da uz relativno niske prinose moramo na neki način kroz cijenu pokriti te neplanske troškove koje smo imali kako bismo dobili volju da zasnujemo novu proizvodnju - rekao je Srni Marinković.

On je ukazao da će naredna godina biti vrlo teška i neizvjesna i dodao da se ovome mora ozbiljno pristupiti i pomoći poljoprivrednim proizvođačima da dobiju volju i želju da zasiju narednu sjetvu.

- Većina poljoprivrednih proizvođača prinuđena je da rod pšenice sačuva, uskladišti i da predaju na neizvijesnost u nekom narednom periodu. S obzirom na to da je pšenica berzanska roba, stalno su prisutne određene oscilacije na cjenovnom tržištu. Vidjećemo na koji način će odreagovati poljoprivredni proizvođači i kako na najbolji način uspjeti plasirati taj rod doći do novca i planirati eventualno sjetvu za iduću jesen - rekao je Marinković.

On ističe da je planiranje poljoprivredne proizvodnje za narednu godinu sada neizvijesno imajući u vidu da cijena đubriva ne pada, da može uslijediti i povećanje cijene goriva.

- Dobar dio poljoprivrednika ostavio je kući na lageru pšenicu, drugi dio je predao na skladištenje, a neki su je prodali po 62 feninga sa mogućnosti da se doplati u narednih mjesec dana ukoliko se dogovori nekakva cijena, a jedan dio poljoprivrednika je prodao po 64 feninga - rekao je Marinković.