Inflacija u SAD ublažena, ali ne i ukroćena

Inflacija u SAD u julu je smanjena s rekordnog nivoa u posljednjih 40 godina uz primjetan pad cijena goriva, donoseći dobru vijest potrošačima i Bjeloj kući. Međutim, tu su i upozorenja da inflatorni pritisak i dalje postoji, posebno pošto je glavni krivac za prethodni veliki rast cijena energenata, ruska invazija na Ukrajinu, i dalje u punom jeku, prensoi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Inflacija u SAD na godišnjem nivou prošlog mjeseca je blago pala na 8,5% sa smanjenjem troškova za gorivo, ukazuje Volstrit džurnal.

U indeksu potrošačkih cijena u julu nije bilo promjena nakon što je rastao 25 uzastopnih mjeseci da bi u junu bila zabilježena najviša inflacija u SAD od novembra 1981. Bazna inflacija, koji isključuje nestabilne cijene energenata i hrane, pala je prošlog mjeseca na 0,3%, u oštrom kontrastu s junskim rastom od 0,7%.

Visoka inflacija je nusprodukt brzog ekonomskog rasta SAD poslije naglog pada usljed pandemije COVID-19, čemu su takođe doprinjele niske kamatne stope i podsticaji Vlade. Sada se Federalne rezerve suočavaju s izazovom pooštravanja monetarne politike kako bi se ohladilo tržište rada i usporila potražnja dovoljno da se obuzda inflacija, ali ne toliko da se izazove recesije.

Smanjenje potražnje za robom dok potrošači više troše na usluge, kao i poboljšanje lanaca snabdijevanja, smanjili su stopu rasta cijena robe, što je bio glavni pokretač rasta inflacije, objašnjava Volstrit džurnal, dodajući da je takođe doprinjelo usporavanje ekonomskog rasta. Američka ekonomija je u posljednja dva tromjesečja zabilježila pad, što je podstaklo bojazan da je recesija neminovna.

Još jedan pozitivan znak za Federalne rezerve je da su u julu takođe smanjena inflatorna očekivanja, ukazuje list, navodeći da američka centralna banka vjeruje da ta očekivanja utiču na budući tok inflacije pošto radnici zahtjevaju povišice kako bi se nadomjestili gubici usljed inflacije, dok preduzeća lagodnije podižu cijene.

Kao znak niže inflacije, cijene benzina u SAD pale su 11. februara na ispod četiri dolara po galonu prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu, pošto su strahovi od recesije zaustavili rast na tržištu goriva, smanjujući razuzdanu inflaciju, piše Fajnenšl tajms.

Prosječna cijena galona benzina pala je na 3,99 USD, čime su cijene na pumpama pale za petinu otkako su sredinom juna dostigle rekordne nivoe iznad pet dolara, ističe britanski list i ukazuje da je to najbrži pad cijena goriva od recesije 2008.

Pad cijena goriva nije ograničen samo na SAD, budući da nervoza zbog globalnog ekonomskog usporavanja djelomično poništava poremećaje na naftnim tržištima izazvanih ratom u Ukrajini, navodi list, dodajući da je, prema zvaničnim podacima, potražnja za gorivom u SAD u posljednje četiri nedjelje bila oko 6% niža nego prije godinu dana.

SAD imaju jednu od najviših stopa posjedovanja automobila na svijetu, sa oko 92% domaćinstava koja imaju pristup makar jednom vozilu, zbog čega je cijene benzina istaknuto političko pitanje i, kako ukazuje Fajnenšel tajms, slaba tačka predsjednika Džoa Bajdena, iako ima ograničene mogućnosti da utiče na njih.

Primjetan pad inflacije u julu je dobrodošlo olakšanje za potrošače i pozitivan razvoj za Bjelu kuću i Federalne rezerve, ali, kako ocjenjuje Njujork tajms još nije konačan znak da je rast cijena zaustavljen.

Usporavanje inflacije – s jedva ikakvom promjenom na mjesečnom nivou – još je jedan znak ekonomskog poboljšanja koji bi mogao da pomogne Bajdenu u vrijeme kada brzo povećanje cijena opterećuje potrošače i narušava povjerenje birača, piše list, ukazujući da su novi podaci o inflaciji usljedili poslije neočekivano pozitivnog izvještaja o zapošljavanju.

Sporiji rast cijena će vjerovatno umiriti i Federalne rezerve, koje su čekale na bilo kakav znak da inflacija počinje da se smanjuje. Međutim, ukazuje Njujork tajms, centralna banka će vjerovatno ovo vidjeti kao prvi korak u pravom smjeru, a ne kao konačnu pobjedu, jer su cijene mnogih dobara i usluga nastavile brzo da rastu čak i kada je pad cijena goriva i putovanja povukao ukupnu inflaciju naniže.

Prosječne cijene goriva u SAD su pale za 20% od maksimuma u junu, pošto je strah od globalne recesije naglo spustio cijene sirove nafte naglo, ukazuje Vašington post.

Prethodni rast cijena goriva na preko pet dolara po galonu povezan je s ruskom invazijom na Ukrajinu i potonjim previranjima na energetskim tržištima. Cijene sirove od oko 80 USD po barelu u januaru do marta su prešle 120 USD, zbog straha da će ruska invazija smanjiti snabdijevanje i poremetiti tržišta energije.

Međutim, cijene nafte su počele da padaju početkom juna i referentna američka nafta je 11. avgusta bila na oko 91 USD po barelu i sada su, kako navodi list, troškovi za gorivo u skladu s izdvajanjima potrošača i preduzeća prije rata u Ukrajini.

Stručnjaci, ukazuje Vašington post, kažu da je smanjenje cijena nafte uglavnom navođeno zabrinutošću zbog moguće recesije u nekoliko velikih svjetskih ekonomija, što bi smanjilo potražnju za gorivom.

S druge strane, i dalje postoji mogućnost da dođe do novog preokreta u cjenama nafte. Analitičari, kako navodi list, takođe primjećuju da je glavni krivac za veće cijene goriva, ruski rat u Ukrajini, i dalje u punom zamahu, kao i sankcije Zapada Moskvi. Banka Džej Pi Morgan upozorila je da bi u najgorem scenariju s potpunim prekidom isporuka iz Rusije, cijena nafte mogla da poraste i na 380 USD po barelu, što je četiri puta više nego sada.