NALED: Otvoreni Balkan najviše koristi donosi sezonskim radnicima

Dogovor Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije da, u okviru inicijative Otvoreni Balkan, pojednostave pristup tržištu rada za građane tri države, važiće i za sezonske radnike. To će biti i najveći benefit sporazuma, jer se očekuje da upravo sezonci budu najčešći korisnici novog sistema, mnogo više nego radnici koji budu u susjednim zemljama tražili posao "za stalno", saopštio je NALED (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj).

Institucije tri države uveliko rade na upostavljanju Open Balkan ID broja, koji će služiti za elektronsku identifikaciju radnika. Na osnovu ID broja građani će se prijavljivati za usluge eUprave na portalima Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, kako bi dobili elektronsko odobrenje za slobodan pristup tržištu rada. Nakon toga, moći će da nalaze zaposlenje bez potrebe pribavljanja radne dozvole.

- Otvoreni Balkan najviše će značiti sezonskim radnicima u poljoprivredi, jer je u sve tri države ovaj sektor veoma važan. U Makedoniji zaposleni u agraru učestvuju sa oko 16% u ukupnoj zaposlenosti, u Srbiji oko 17%, a u Albaniji čak 38%. Ne postoje pouzdani podaci o broju sezonaca, ali procjene do kojih smo došli pokazuju da u Srbiji i do 80.000 ljudi obavlja sezonske poslove u poljoprivredi, u Albaniji najmanje 18.500, a u Makedoniji barem 15.000, što znači da bi ovaj sistem bio dostupan za više od 100.000 građana – kaže Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a.

Srbija je najdalje odmakla u regionu kada je riječ o uređivanju sezonskog zapošljavanja. To je pokazala NALED-ova Analiza sistema angažovanja sezonskih radnika u zemljama Zapadnog Balkana, koja je sprovedena uz podršku Njemačke razvojne saradnje.

Poslodavci u našoj zemlji, zahvaljujući elektronskoj prijavi, imaju samo jedan korak da angažuju sezonskog radnika i nemaju kontakt s institucijama, dok je u okruženju potrebno pet do šest koraka. Prijava u Srbiji traje manje od 10 minuta, u Albaniji sat vremena, a u većini ostalih zemalja i do dva sata. To utiče i na prateće troškove angažovanja jednog radnika, poput potrošnje papira i štampanja ugovora, koji su kod nas u prosjeku 0,5 evra, u Albaniji tri evra, a najviši su u Makedoniji i Crnoj Gori – 7,7 evra. Poresko opterećenje naknade za sezonce je najniže u Srbiji i Crnoj Gori i najviše u Albaniji.

- Odredbe o Open Balkan ID broju unijete su u nacrt novog zakona o sezonskom i povremenom zapošljavanju za koji očekujemo da bude na listi prioriteta nove Vlade Srbije za usvajanje. Taj zakon omogućio bi proširenje sistema elektronske prijave na pojedine poslove u građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i pomoć u kući, gdje takođe ima puno rada na crno. Ti poslovi se, kao i u poljoprivredi, obavljaju povremeno i u kratkim periodima, zbog čega je važna fleksibilnost pri prijavi radnika. Takođe, u regionu je primetan manjak sezonskih radnika i Otvoreni Balkan je važan kako bi olakšao građanima da dođu do poslova, a poslodavcima da nađu radnike – kaže Jovanović.

Osim Srbije, pojednostavljeni način prijave sezonskih i povremenih radnika imaju i naši susjedi iz EU – Mađarska, Hrvatska i Bugarska. Institucije Sjeverne Makedonije uveliko rade na preuzimanju srpskog modela, zbog čega su posjetile zemlju u aprilu.

Prema podacima portala sezonskiradnici.gov.rs, od januara 2019. pa sve do sredine avgusta ove godine, u Srbiji je prijavljeno nešto više od 69.000 sezonaca u poljoprivredi kroz novi sistem. Portal je koristilo 649 poslodavaca, a za radnike su uplatili porez i doprinose u iznosu od milijardu dinara.