Nedjelja kada kamate (ponovo) idu gore

Nedjelja pred nama donijeće mnogo bure na bankarskom tržištu. Evropska centralna banka odlučivaće u četvrtak o daljem povećanju kamatnih stopa, a novi rast kamata očekuje se uskoro i u SAD, na sastanku Federalnih rezervi 20. i 21. septembra.

Ekonomisti su i dalje podijeljeni u mišljenjima kako će najnoviji skok kamatnih stopa uticati na privredu, odnosno koliko će povećati opasnost od moguće recesije, ali bankari tvrde da je ovo trenutno najoptimalnije rješenje u borbi sa galopirajućom inflacijom.

Navodno je jedina dilema pred predsjednicom ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) i njenim kolegama u Frankfurtu - da li povećati ključnu kamatu za 50 ili 75 procentnih poena. Ipak, čini se da je ta odluka o stepenu zaoštravanja monetarne politike samo maska koja krije čitav niz izazova.

Narušena i neujednačena ekonomija eurozone opterećena je krizom snabdijevanja energentima, posljedično istorijskim šokom inflacije i predstojećom opasnošću od naknadne recesije. Ti izazovi su postali još akutniji kada je u petak ruski Gazprom saopštio da će njegov ključni gasovod ostati zatvoren na neodređeno vreme, piše Bloomberg.

Evropski bankari se takođe bore sa slabošću eura, podstaknutom posljedicama agresivnog zaoštravanja u SAD, i znaju da svaki pokušaj ECB da to nadoknadi povećanjem troškova zaduživanja narušava fiskalnu stabilnost slabijih članica, kao što je na primer Italija.

Ekomomisti smatraju da je posao Kristin Lagard trenutno teži od zadatka njenog američkog kolege Džeroma Pauela (Jerome Powell).

Odluka koja se očekuje u četvrtak vjerovatno je manje komplikovana od julske, ali nema ništa manje posljedica. Eventualno povećanje od 75 baznih poena ovog puta bi za investitore značilo još veću hitnost u borbi sa rastućim cijenama.

Podsjetimo, Evropska centralna banka je u julu prvi put posle 11 godina podigla ključne kamate za 0,5%, pa su tako kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju od 27. jula dostigle vrijednost od 0,50%, 0,75 i nula odsto, respektivno.


FED je krajem jula odobrio novo povećanje kamatnih stopa, i to drugi mjesec zaredom, za novih 0,75%. Tako je ukupan rast kamata u junu i julu iznosio 150 baznih poena, što je najviše još od ranih osamdesetih godina. Ukupna referentna stopa na federalne fondove trenutno je na nivou između 2,25 i 2,5%.

Ekonomista i nobelovac Džozef Štiglic (Joseph Stiglitz) istakao je tri razloga zašto smatra da će nastavak rasta kamata u Sjedinjenim Američkim Državama pogoršati inflaciju. U razgovoru za američku televizijsku kuću CNBC rekao je da je zabrinut ako je taj rast previsok, prebrz i ako traje dugo. Štiglic smatra da je potrebno prilagoditi politiku gotovo nulte ili nulte kamatne stope koja je vladala 2008. godine, kada je bila recesija.

On je naveo tri razloga zbog kojih smatra da bi američka centralna banka (FED) povećanjem kamatnih stopa mogla podstaći inflaciju.

Prvi je taj što ocjenjuje da su najveći uzroci inflacije poremećaji u snabdevanju tržišta, koji dovode do poskupljenja nafte, hrane, pa čak i nestašica dječje hrane, što se nedavno dogodilo u SAD.

- Hoće li rastuće kamatne stope dovesti do više nafte, ali po nižoj cijeni? Hoće li rastuće kamatne stope dovesti do više hrane, ali po nižoj cijeni? Očigledno ne. Zapravo, rizik je da će pogoršati stvari. Zašto? Zato što moramo ulagati na način da se rešimo problema na strani ponude koji stvaraju takav haos u našoj privredi - rekao je Štiglic za CNBC.

Evropska centralna banka

Federalne rezerve

FED

Gazprom

Zavod za statistiku Evropske unije

Eurostat

Kristin Lagard

Christine Lagarde

Džerom Pauel

Jerome Powell

Džozef Štiglic

Joseph Stiglitz

inflacija

euribor

kamate

rast kamate

rast kamatnih stopa