Ekonomije država Zapadnog Balkana ugroženije nego ikada - Razmisliti o zaduženju kod MMF-a

Iako je ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović kazao da za ovu i narednu godinu nije planirano zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda, guverner Centralne banke Radoje Žugić smatra da bi ipak trebalo razmisliti o tom aranžmanu. Žugić je to kazao na Samitu guvernera zemalja regiona koji je održan u Budvi, a sa kojeg je poručeno da su ekonomije država Zapadnog Balkana ugroženije nego ikada, te da se jedino kroz sinhronizaciju mjera fiskalne i monetarne politike donekle mogu ublažiti posljedice krize.

Žugić je kazao da će zbog ogromne neizvjesnosti i pratećih rizika, "naredni period zahtijevati pažljivo praćenje poslovanja banaka i razmatranje potrebe uvođenja novih, aktuelnoj situaciji prilagođenih prudencijalnih mjera na mikro i makro planu".

Tokom drugog dana Samita ministara finansija guvernera i direktora poreskih uprava regionao u Budvi održan je panel pod nazivom "Monetarna politika u infleatornom okruženju". Guverner CBCG Radoje Žugić kazao je da se raduje što se Samit održao nakon dvije godine pauze i dodao da se on, nažalost, organizuje u najizazovnijem vremenu, prema njegovim riječima u vremenu kada su sve države Zapadnog Balkana ugroženije nego ikada.

- U vremenu kada imamo loše makroekonomsko okruženje, i u vremenu kada nam treba razmjena i mišljenja i sredstava, mjera i zajedničke prevencije. Nama je cilj da danas, kroz ovu našu aktivnost u najvećoj mjeri preveniramo ono što može da potkopa održivost ekonomije ZB ali i, sa druge strane iskažemo optimizam da ćemo se u narednom periodu sresti bez rata, sa nižom inflacijom i u mnogo povoljnijem makroekonomskom okruženju - poručio je on u svom obraćanju na Samitu, prenosi Media Biro.

Prema njegovom mišljenju CBCG predstavlja jednu snažnu monetarnu instituciju, koja se suočava sa svim onim sa čime se suočavaju, kako je rekao, i druge monetarne institucije ne samo u regionu nego i u cijelom svijetu. Žugić je dodao da će, zbog ogromne neizvjesnosti i pratećih rizika, "naredni period zahtijevati pažljivo praćenje poslovanja banaka i razmatranje potrebe uvođenja novih, aktuelnoj situaciji prilagođenih prudencijalnih mjera na mikro i makro planu".

Učesnici panela su se saglasili u ocjeni da, u aktuelnim okolnostima, centralne banke moraju voditi preventivne i adekvatno dizajnirane politike, te da se, paralelno i u saradnji sa nosiocima fiskalne politike, moraju baviti strukturnim izazovima, koji će nesumnjivo uticati na finansijsku i makroekonomsku stabilnost.

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić, kazao je da ekonomska kriza, iako na globalanom nivou nije zadesila sve zemlje podjednako.

- Dobro je što u Crnoj Gori nema recnezije, moram reći da i BiH ove godine ostaje na 2,8% BDP-a. Ja se nadam da ćemo izbjeći neki teži razvoj situacije, a za Centralnu banku BiH najvažnije je da imamo stabilan monetarni sistem i stabilnu valutu - kazao je Softić.

Govoreći o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke kazao je da je inflacija, gledajući globalni nivo trenutno na najvišim razinama, upoređujući je sa periodom u proteklih četrdeset godina, napominjući da je velika inflacija Zapadne zemlje zadesila krajem sedamdesetih.

- Kod nas je situacija drugačija, jer smo mi imali inflaciju devedesetih koja je dosezala razinu od 500%. Sadašnja inflacija, koja se trenutno u Hrvatskoj kreće se do 12%, u odnosu na zadnjih trideset godina, imajući u vidu da je euro jako "pogubio" našu zemlju, i dobro je da smo se mi navikli na nevjerovatno nisku stopu inflacije, jer je ona kao takva jako teška za sistem, i može imati različite uzroke - kazao je on.