SZO upozorava da svaki treći pacijent pije antibiotik na svoju ruku - U FZO RS kažu da postoji mogućnost izdavanja na komad

Svaki treći pacijent u 14 zemalja evropske regije, među kojima je i BiH, pije antibiotike na svoju ruku, bez preporuke ljekara, a zbog prekomjerne upotrebe ovih medikamenata, čija potrošnja posljednjih godina bilježi konstantan rast u Srpskoj, dovedeno je u pitanje liječenje pojedinih infekcijskih bolesti izazvanih bakterijama koje su postale otporne na lijekove.

Najnovija studija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazala je da jedna od tri osobe koristi antibiotike koji nisu prepisani zbog čega je antimikrobna otpornost ozbiljna prijetnja u evropskoj regiji.

Iz SZO u BiH saopštili su da je istraživanje sprovedeno u Albaniji, Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, BiH, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji, Tadžikistanu, Turskoj i Uzbekistanu.

- Jedno od troje ispitanih koristilo je antibiotike preostale od posljednjeg puta kada su im prepisani ili ih je dobilo bez recepta u apoteci ili na nekom drugom mjestu, što je tri puta više nego u zemljama EU i Evropskog ekonomskog prostora (EEA) - stoji u saopštenju.

Regionalni savjetnik za kontrolu antimikrobne rezistencije pri SZO Danilo Lo fo Vong navodi da prekomjerna upotreba antibiotika dovodi to toga da bakterije sve više postaju otporne na njih.

- U budućnosti možemo očekivati da bolesti koje su inače izlječive, kao što su infekcije urinarnog trakta, postanu neizlječive, a doktorski tretmani, kao što su operacije ili hemoterapije, suviše opasne po pacijente da bi se obavile - upozorava on.

U saopštenju se navodi da samo na području EU i EEA više od 35.000 ljudi godišnje umre od infekcija koje su postale neizlječive antibioticima.

Kada je u pitanju Srpska, u Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su ljekari za deset mjeseci ove godine prepisali 180.940 recepata za antibiotike, a da je trošak za te namjene iznosio 947.000 KM, dok je lani prepisano 211.684 recepta za antibiotike, a trošak je bio oko milion.

- Najprepisivaniji antibiotik je amoksicilin - rekli su u Fondu i dodali da raspolažu s podacima o izdatim receptima samo za antibiotike koji se nalaze na njihovoj listi.

Na tržištu BiH pacijentima su dostupni i brojni drugi antibiotici koji nisu na listi Fonda, a načelnica Službe za farmaciju u Institutu za javno zdravstvo RS Mirjana Đermanović kaže da posljednjih godina Srpska bilježi trend rasta potrošnje antibiotika.

- Od 2010. do 2016. godine imali smo pad potrošnje, međutim od tada svake godine bilježi se blagi rast, a do naglog skoka u potrošnji došlo je 2020. godine ponajviše zbog virusa korona. Te godine potrošnja je bila gotovo duplo veća u odnosu na 2019. godinu. Većina evropskih zemalja nema rast upotrebe kao mi, dok su nam Srbija i Hrvatska bliske po potrošnji - navela je Đermanović i pozvala ljekare i pacijente da antibiotike prepisuju i koriste odgovorno i svjesno.

Ljekar porodične medicine u Banjaluci Milijana Stanković kaže da iako se antibiotik ne smije izdati bez recepta, pacijenti pronalaze razne mogućnosti da ih nabave.

- Povlače se rodbinske, prijateljske veze jer svako poznaje nekog ko mu "izađe u susret" i ispiše recept uz koji se mogu kupiti antibiotici koji nisu na listi. Često se dešava da pacijenti u apoteci kažu da su dobili preporuku od ljekara za antibiotik, oni im izdaju i onda nas zovu da pravdamo te lijekove. Vrtimo se u začaranom krugu - priča Stankovićeva.

Ističe da su pacijenti često navalentni i insistiraju na antibiotiku.

- U sezoni smo respiratornih infekcija izazvanih virusima gdje antibiotik nije potreban, ali pacijenti insistiraju na receptu, a kada im objasnimo da im ne treba počnu da se raspravljaju, idu od jedne do druge zdravstvene ustanove dok im neko ne da recept - kaže Stanković i uvjerava da zbog povećane konzumacije ljekari već sada dolaze u situaciju da ne znaju šta prepisati za urinarnu infekciju jer su neke bakterije rezistentne na sve antibiotike zbog čega je sve više hroničnih upala mokraćnih puteva.

Izdavanje na komad

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da postoji mogućnost izdavanja antibiotika i na komad kada je to neophodno i odgovara dužini liječenja.

- Time se sprečava neracionalna upotreba i lagerovanje lijekova u kućnim apotekama - rekli su u Fondu.