Nerentabilnost "ubila" proizvodnju - Stočni fond u Srpskoj manji za trećinu

Broj registrovanih uzgajivača stoke u Republici Srpskoj u 2022. godini značajno je povećan u odnosu na 2021, ali farmeri tvrde da ti podaci ne prikazuju stvarno stanje jer je broj stočnih grla smanjen za čak trećinu.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, zaključno sa novembrom 2022. godine, u Republici Srpskoj je ukupno registrovano 17.413 uzgajivača stoke, što je skoro 4.000 uzgajivača više nego prije dvije godine.

- Na kraju 2021. je bilo 14.578 registrovanih uzgajivača stoke, dok je u 2020. godini taj broj iznosio 13.549 - rečeno je za Nezavisne novine iz resornog ministarstva.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, kaže da je tačno da je povećan broj uzgajivača, ali da je ukupan stočni fond u Srpskoj desetkovan u prethodne dvije godine.

- Stočni fond je smanjen u cjelini, i rogate stoke i ostalih papkara i svinja, a samo sitni su povećani. Stočni fond je sigurno manji za 30% u odnosu na prije dvije godine, pogotovo uzgoj svinja - navodi Banjac.

Prema njegovim riječima, najveći uzrok ovakvog bilansa je poskupljenje stočne hrane, pa je za mnoge farmere postalo neizdrživo ostati u ovom poslu.

- Hrana je najveći uzrok u zadnje dvije-tri godine, zatim korona i, naravno, ovaj rat. Zašto je sad porasla cijena prasadi - pa zato što je smanjen broj onih koji uzgajaju prasne krmače. Suša je uradila svoje, ja sam prvi smanjio. Zato je sve ovako skupo, posebno stočna hrana - kaže Banjac.

Da su uzgajivači svinja pretrpjeli najveći udar potvrđuje i Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS, koji kaže da se gubici mjere u hiljadama.

- Nerentabilnost je ubila naš stočni fond. Neke grube procjene koje smo radili u našem udruženju govore da je u Republici Srpskoj manje oko 10.000 krmača. To je direktno uticalo na ponudu i tražnju, ali to nije samo kod nas, već i u cijeloj Evropi. Zato vam je sada u ovom momentu na ovako visoku cijenu domaće proizvodnje - iz uvoza još skuplje. I u EU je došlo do devastacije proizvodnje - navodi Maljčić i dodaje da je u BiH po pitanju proizvodnje i uzgoja stoke sve rađeno neplanski, zbog čega se sada trpe posljedice.

- Mi smo učeni da ne radimo plansku proizvodnju, da je to prevaziđeno. Međutim, na kraju će se pokazati da će se to morati primjenjivati u budućem vremenu - rekao je Maljčić za Nezavisne novine.

Pored navedenog, farmeri ističu da postoji još jedan problem.

- To je nedostatak radne snage. Ja imam u selu 10 momaka, svi postali vozači, a poljoprivreda ih ne interesuje u ovakvim uslovima i uređenju - pojašnjava Banjac.

Smatra i da raspodjela sredstava poljoprivrednim proizvođačima nije rađena kako treba u prošloj godini, te da se nada da će u ovoj to biti ispravljeno, posebno ako se u obzir uzme da je poljoprivredni budžet višestruko povećan.

- Mora se pod hitno nešto raditi u podsticajima za mlade poljoprivredne proizvođače, ovo je sve nedovoljno ako mislimo razvijati poljoprivredu. Takođe i druge mjere se moraju donositi, poput raspodjele sredstava za proizvođače. Problem je u tome što velike gazde uzmu najviše, dok sirotinja i bijeda dobije samo mrvice. Selo ne čine gazde i mašine, nego ako daš i manjim seljacima koliko im treba. Znam primjera da je u jednom selu samo 10 domaćina dobilo pomoć, a njih 30 ništa. Očekujemo mnogo više u narednoj godini jer je budžetom predviđeno 180-200 miliona KM. Ako ništa, neka se postupak raspodjele prepiše iz neke druge zemlje, a ne da nam tajkuni definišu koliko će ko čega dobiti, kao što je to ranije bio slučaj. Onda jedni dobiju više, a jedni ništa - poručio je Banjac za Nezavisne.