Šta je ulazak Hrvatske u Šengen donio BiH - Duža čekanja i kvarenje robe postaju svakodnevica

Od početka ove godine Hrvatska je zvanično ušla u Schengen (Šengen) prostor. Zbog toga su Hrvatskoj ukinute unutrašnje granice s državama EU i granica s BiH postaje jedna od krajnjih granica Schengena. Šta to znači za prijevoznike tereta i robe iz BiH?

Naši izvoznici se sada suočavaju sa strožim mjerama i kontrolama, što samim time podrazumijeva duža čekanja i zadržavanja.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Klix.ba detaljno objašnjavaju kakva je trenutno situacija sa zadržavanjima, što će ulazak Hrvatske u Schengen predstavljati za domaće prijevoznike, te koliko će to utjecati na sam izvoz robe.

- Dugotrajna zadržavanja na graničnim prijelazima su česta pojava s kojom se susreću prijevoznici koji obavljaju međunarodni prijevoz roba i predstavlja pitanje čije je rješavanje kroz redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom prijeko potrebno. Zbog aktualnih praznika, kao i svake godine u ovo doba, smanjene su aktivnosti u oblasti prijevoza tereta, tako da u ovako kratkom periodu nije realno očekivati bilo kakve značajnije promjene u prekograničnom prometu roba, bez obzira na ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor - pojasnili su na početku.

Međutim, šta će to značiti za domaće prijevoznike u budućnosti, evo šta kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

- S obzirom na to da graničimo s Republikom Hrvatskom, naši izvoznici će biti suočeni sa strožim mjerama, kako u putničkom tako i u teretnom saobraćaju, što će vjerovatno izazvati veće gužve na graničnim prijelazima. Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom u međunarodnom cestovnom prometu roba ima 17 graničnih prijelaza od kojih, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača, na kojima imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji se mogu koristiti za sve vrste roba i na kojima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i sl. Dakle, na samo dva granična prijelaza za međunarodni transport mogu se uvoziti sve vrsta roba u EU - poručuju iz komore.

Međutim, najveći problem se pojavljuje s lako kvarljivom robom koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju.

- Neophodno je u budućem periodu težiti otvaranju dodatnih prijelaza kako bi se smanjilo čekanje. Sada su dva prijelaza, a mi insistiramo da dobijemo barem još jedan, treći. Razlog tome je činjenica da u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15 sati. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro, ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz - objasnili su iz komore.

Da li postoji rješenje za takav problem i kakve su nam prognoze za dalje.

- Jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem još jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata. Ovo je problem koji je prisutan u posljednjih nekoliko godina i samo će biti izraženiji ulaskom Hrvatske u Schengen, ukoliko ne dođe do unaprijeđenja. Isto tako, ukoliko se ne omogući poseban tretman u pogledu boravka profesionalnih vozača u Schengen prostoru, već primjetan nedostatak vozača bi se mogao dodatno pojačati. Povećat će se vrijeme boravka vozača u Schengen zoni, a dopušteni boravak je 90 dana u bilo kojem vremenskom razmaku od 180 dana - smatra Vanjskotrgovinska komora BiH.

Na kraju da li će građani BiH osjetiti promjene ulaskom Hrvatske u Schengen.

- Ulaskom Hrvatske u prostor Schengena, građani Bosne i Hercegovine neće osjetiti posljedice u smislu dodatnog poskupljenja ili nestašice proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske. Pozitivan efekat se ogleda u tome što ulaskom Hrvatske u Schengen, prestaju kontrole na hrvatsko-slovenačkoj granici, a time i česti zastoji koji trenutno postoje i na tim graničnim prijelazima - kazali su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su naveli da teretni saobraćaj na sjeveru za sada normalno saobraća. Naglasili su da je Hrvatska još prošle godine, kao pripremu ulaska u Schengen, pooštrila mjere kontrole teretnih vozila i robe.

Međutim, prema tvrdnjama iz UIO-a, veći problem i duža čekanja imaju putnička vozila, koja čekaju na granicama i po nekoliko sati.