Imovina Željezare Nikšić procijenjena na skoro 54 mil EUR

Kupovina imovine nikšićke Željezare od Elektroprivrede (EPCG) je jedan od najboljih projekata koje je država realizovala, saopštio je predsjednik Odbora direktora novoosnovane firme EPCG-Željezara Nikšić, Marko Perunović.

On je podsjetio da će EPCG imovinu Željezare turskom Tosčeliku platiti 20 mil EUR, ali da je sa tom sumom kupljena mnogo veća vrijednost što je pokazala i jučerašnja procjena Uprave za katastar.

- Taj ugovor koji je potpisan na 20 miliona, koji podrazumijeva vraćane čitave imovine Željezare u vlasništvo države, jeste nešto što je već u prvom koraku višestruko valorizovano jer je procjena imovine urađena od Uprave za katastar, definisala vijednost od skoro 54 mil EUR - rekao je Perunović u jutarnjem programu RTNK.

S tim što su uzimane dosta niske vrijednosti, zemlja koja se nalazi van kruga a pripada kompaniji procijenjena na svega nekih sedam EUR po kvadratnom metru što je praktično za takvu vrijednost ništa.

U pomenutu vrijednost, istakao je Perunović, nije uključeno ono što je u suštini i najveća vrijednost kompleksa Željezare, a to je takozvani energetski potencijal.

Perunović je ponovio da se solarne elektrane mogu graditi na krovovima željezarinih objekata i na zemljištu, kako u krugu tako i van fabričkog kruga.

- To je jedna od bitnih stvari, a druga još važnija jeste trafostanica u okviru kruga Željezare koja ima slobodnog kapaciteta na jednoj ćeliji 63 megavata i drugi dio trafostanice koji je u funkciji još uvijek ima slobodnih nekih 15-tak megavata. Tako da već govorimo o priključnom kapacitetu od nekih 80 megavata u krugu Željezare što je u današnje vrijeme izrazito značajno jer izgraditi solarnu elektranu u Crnoj Gori i nije neki veliki problem sa svim onim što mi znamo i to nam je dostupno - rekao je Perunović.

Problem je, kako je dodao, međutim, priključiti tu elektranu na mrežu jer sistem da bi prihvatio sve te ponuđene nove izvore energije mora da bude u jako ozbiljnom stanju, a postojanje tih 80 megavata direktnog priključenja jeste nešto što je praktično najveća vrijednost tih budućih elektrana.

- Tako da uzimajući sve to u obzir, uzimajući da je Željezara od velikog značaja ne samo za Nikšić nego i za čitavu Crnu Goru, da je maltene zemljište u centru grada i da svi kapaciteti koji postoje u njoj mogu da se na jedan jako pozitivan način uposle za relativno kratak vremenski period, svi smo mišljenja da je to jedan, ako ne najbolji, onda sigurno jedan od najboljih poteza koji je ova država mogla da uradi - smatra Perunović.

Postojeći biznis plan EPCG-Željezara Nikšić predviđa u firmi 304 zaposlena u četiri segmenta, i svaki će na svoj način biti podrška projektima EPCG kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.

Perunović je rekao da se biznis plan dorađuje i da će u Željezari biti i drugih, novih segmenata, poput cinkare. On je najavio nabavku nove opreme, kao i mogućnost saradnje sa drugim investitorima.

Kako se koji segment bude pokretao, rekao je Perunović, tako će se i zapošljavati radna snaga, a primat će imati bivših 229 radnika Željezare.

Prva faza, koja će se realizovati odmah nakon što je EPCG Tosčeliku plati drugu i poslednju ratu za imovinu, podrazumijeva zaštitu te imovine. Perunović je naveo da bi im tu bilo neophodno do 80 radnika. Nešto više od 50 na zaštiti imovine, a dvadesetak dodatnih koji bi sa mehanizacijom radili na raščišćavanju i sređivanju inače trenutno zapuštenog fabričkog kruga.

- Moguće da će biti i više ljudi potrebno. Mi bismo najviše voljeli da svi ljudi koji rade automatski uđu u sve to da što prije to sredimo. Međutim, ajde polako da krenemo, da ne bismo stvarali dodatne troškove, da se od početka ne rasipamo da bi sami sebe doveli u sutuaciju da kao nova kompanija koja će dobiti svoj budžet i imati sredstva za finansiranje novih djelatnosti da ne ugrožavamo sopstvenu likvidnost - dodao je Perunović.

On je kazao da će radnici Željezare imati prednost pri zapošljavanju. Između ostalog, sve što je urađeno urađeno je i zbog njihovih sudbina.

- Međutim, moramo sve polako raditi u skladu sa zakonskom regulativom - naveo je Perunović.