Albanija bez dogovora gradi nove mHE na Cijevni, Crnu Goru opet nisu pitali

Albanija je na svojoj teritoriji na rijeci Cijevni već izgradila četiri male hidroelektrane (mHE), u planu je izgradnja još tri, ali Crnu Goru ponovo nisu konsultovali oko mogućih uticaja tih projekata na rijeku koja na crnogorskoj teritoriji ima status zaštićenog područja, a njen kanjon proglašen je spomenikom prirode.

To su, pored ostalog, Vijestima kazali iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Rekli su i da su o planu izgradnje tri nove mHE saznali neformalno, na sastanku u julu prošle godine, koji je organizovan drugi povodom.

- Na zajedničkom sastanku crnogorsko-albanske Komisije za upravljanje vodama održanog 25.07.2022, gdje je tema sastanka bila glavni projekat rekonstrukcije nasipa na rijeci Bojani i mogućnosti realizacije mjerenja nivelmanskog vlaka visoke tačnosti, između ostalog, neformalno smo, prvi put, informisani da će albanska strana diplomatskim putem uputiti dokumentaciju o izgradnji nove tri mHE na rijeci Cijevni - piše u odgovoru Vijestima.

Priča o planovima Albanije da gradi male hidroelektrane na Cijevni otvorena je u oktobru 2018. godine. Vijesti su tada objavile da Albanija planira da na svojoj teritoriji gradi više mHE, a prema nezvaničnim podacima u pitanju je čak 14 takvih projekata. Iz tadašnje Vlade Crne Gore saopšteno je da ih albanske kolege nikad nisu konsultovale o tim planovima.

Cijevna dijelom protiče kroz Albaniju, a dijelom i to većim, kroz Crnu Goru i vlade tih država su, prema Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO), čije su potpisnice, u obavezi da uključe jedna drugu u proces dobijanja dozvola.

Nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), kako su Vijesti objavile ranije, tražilo je još u toku 2018. informaciju o izgradnji mHE na Cijevni na teritoriji te države i kompletnu dokumentaciju o uticaju na životnu sredinu.

Iz resora ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u tehničkom mandatu Vladimira Jokovića odgovarajući na pitanja Vijesti o aktivnostima nakon smjene vlasti u avgustu 2020. i komunikaciji sa Albanijom kad su u pitanju projekti na Cijevni, rekli su da su sastanak sa njima imali krajem maja 2022, da su dobili određene informacije o već završenim mHE, ali da tada o drugim aktivnostima oko gradnje mHE nije bilo riječi.

- Dana 26. maja 2022. održan je sastanak Komisije za upravljanje vodama od zajedničkog interesa između Crne Gore i Republike Albanije na Tamari, na tehničkom nivou. Dobili smo informaciju da već postoje izgrađene četiri mHE. Na sastanku crnogorska strana je informisana da je u sudskom postupku projekat "Ura e Tamares" koji se odnosi na izgradnju mHE na rijeci Cijevni u Albaniji, ali o drugim aktivnostima u vezi sa izgradnjom novih mHE nije bilo riječi - rekli su Vijestima iz resora Jokovića.

Na istom sastanku, kako su dodali, zatraženo je i da albanska strana blagovremeno informiše crnogorsku o svim planiranim aktivnostima izgradnje bilo kakvih objekata na rijeci Cijevni, a koji bi imali uticaj na crnogorsku stranu.

Crna Gora se, kako su rekli, obavezala da će pripremiti nacrt Protokola o saradnji kojim će se definisati detaljni koraci u vezi sa monitoringom i razmjenom podataka između dvije strane. Iz Ministarsva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kazali su da je taj Protokol pripremljen i upućen albanskoj strani na komentare.

Iz resora Jokovića nisu komentarisali dio pitanja koji se odnosi na rad prethodnika - nekadašnjeg MORT-a, te Vlade Duška Markovića u dijelu komunikacije sa Albanijom u vezi sa projektima izgradnje mHE na Cijevni. Opisali su samo šta se dešavalo na sastanku u maju 2022, kao i susretima nakon toga, pa i onom u julu, kada su neformalno čuli o planu za izgradnju tri nove mHE na Cijevni i kada im je rečeno da će Albanija Crnoj Gori uputiti dokumentaciju u vezi sa tim planovima.

Dokumentacija je do Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Komisije za upravljanje vodama između Crne Gore i Albanije, kako su kazali, stigla sa zakašnjenjem, jer je u međuvremenu, u avgustu, infromatička infrastruktura Vlade Crne Gore pogođena sajber napadima.

- U dokumentaciji je bila šema lokacija izgradnje mHE na rijeci Cijevni, Odluka o procjeni uticaja na životnu sredinu, hidrološki izvještaj i deklaracija o životnoj sredini - rekli su iz resora Jokovića.

Crnogorska strana potom je, kako su rekli, zatražila dodatna pojašnjenja i krajem decembra održan je onlajn sastanak crnogorsko-albanske Komisije za upravljanje vodama, na kojem se Crna Gora interesovala, pored ostalog, za procjenu uticaja na životnu sredinu, uključenost strana u cijeli proces, mogućeg kumulativnog uticaja svih izgrađenih i novoplaniranih mHE na rijeci Cijevni.

- Crnogorska strana smatra da je tokom procesa procjene uticaja na životnu sredinu trebalo da bude uključena i to prije donošenja odluke o procjeni uticaja na životnu sredinu, što, nažalost, nije bilo slučaj - rekli su iz resora Jokovića.

Zato su, kako dodaju, na tom sastanku istakli da, kako je Crna Gora dovedena "pred svršen čin" i da nije bila uključena u cio proces, mora ima mišljenje relevantne institucije, odnosno Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u vezi sa pristiglom dokumentacijom.

- Na crnogorskoj teritoriji kanjon rijeke Cijevne zaštićeno je područje, tj. spomenik prirode. Pošto postoji izvjesna vjerovatnoća da bi izgradnjom novih mHE moglo doći do promjena u transportu sedimenta, uništavanja ribljih plodišta u Republici Albaniji, kao i promjena u količinama rastvorenog kiseonika, mineralnih materija i količinama organske materije koje se spiraju sa okolnih planinskih područja, što može da dovede do izmjena u eko-sistemu rijeke Cijevne u dijelu koji je pod zaštitom - rekli su Vijestima iz resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Kazali su i da Komisija za upravljanje vodama zbog pandemije koronavirusa nije u 2020. i 2021. imala neke konkretne aktivnosti, te da u tom periodu nije pripreman ni izvještaj koji se odnosi na Cijevnu.

- Početkom 2022, nakon kadrovskih izmjena u sastavu Komisije, održan je prvi sastanak, i s obzirom na ranije započetu aktivnost u vezi sa izgradnjom mHE, a u vezi sa posredovanjem implementacionog odbora UNECE-a, formirana je tehnička radna grupa u cilju rješavanja sporova na rijeci Cijevni. Prvi sastanak tehničke radne grupe održan je u maju 2022. godine. Izvještaj je u pripremi i biće podnesen Vladi Crne Gore u najkraćem roku - rekli su iz resora Jokovića.

U jesen 2018. pojavile su se informacije o gradnji čak 14 mHE na albanskom dijelu toka Cijevne.

U februaru 2019, iz Ministarstva za energetiku i infrastrukturu Albanije najavili su da će zaustaviti izgradnju novih HE i pokrenuti istragu o 182 dozvole izdate za izgradnju 440 postrojenja. Nakon toga, albanski premijer Edi Rama na Fejsbuku je objavio fotografije rušenja jednog od postrojenja, a uz fotografije srušene mHE, napisao je da za nadležne u toj državi njihovo ne mHE, znači upravo to - ne mHE.

- Dali smo riječ. Ova mHE ne može da bude sagrađena ovdje i ne, neće ni biti - napisao je Rama tada.

Dio kanjona Cijevne proglašen je zaštićenim prirodnm dobrom od lokalnog značaja 2017, kada je spomenik prirode svrstan u II kategoriju zaštićenog prirodnog dobra. Zaštićenim područjem upravljao je Glavni grad Podgorica, ali je nakon proglašenja Tuzi opštinom, zaštita Cijevne prešla u ruke te lokalne samouprave, na čijoj se teritoriji Cijevna dijelom nalazi.

Sliv rijeke Cijevne u Crnoj Gori zauzima 130 kvadratnih kilometara u geografskom području između planinskog masiva Prokletija i Zetske ravnice. Ukupna dužina rijeke je 58,8 kilometara, od čega 32,3 kilometra protiče kroz Crnu Goru.

U cilju mjerenja uticaja projekata na Cijevni koji se realizuju u Albaniji, u mjestu Trgaje, u Crnoj Gori, 2021. je uspostavljena mjerna stanica.

- Tokom 2022. ubačene su sonde koje će pratiti situaciju, od kojih će se iscrpiti podaci koji će služiti za analizu stanja kada je riječ o vodostaju i kvalitetu voda. Prema informacijama stručnjaka, podaci koji mogu da služe za analizu moraju se pratiti najmanje dvije godine - pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.