U Crnoj Gori se prodaje skoro 1.000 hotela

Više stotina turističkih objekata, odnosno hotela, apartmana, vila i sličnih objekata širom Crne Gore oglašeno je na prodaju, prema podacima sa sajtova za prodaju nekretnina. Ovi podaci morali bi da zabrinu nadležne, s obzirom da se turizam već duže vrijeme ističe kao glavna privredna grana u državi koja generiše najveće prihode.

Većina ovih hotela prodaje se na primorju, a njihova cijena varira između par stotina hiljada eura, pa do nekoliko miliona.

Da situacija u najjačoj privrednoj grani nije idealna, saglasan je i dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković, koji navodi da se situacija iz godine u godinu komplikuje.

- Prema podacima kojim raspolažem, u Crnoj Gori postoji oko 500 hotela, i vjerovatno su neki od ponuđenih hotela na oglasima duplirani, ali i to je veliki broj. Kod nas dominiraju mali hoteli, i ne čude me ponude za prodaju tih objekata, jer imamo velikih problema sa upravljanjem destinacijom već duže vremena, koji se iz godine u godinu uvećavaju - kaže Ratković.

Ratković navodi i da smo, već duže od tri decenije, omogućili gradnju sekundarnog stanovanja, odnosno u našoj turističkoj strukturi, veliki hoteli čine svega 10%.

- Sve ostalo su takozvani individualni i privatni smještaj, a najviše je apartmana, odnosno stanova i kuća, što je potpuno pogrešna turistička i urbanistička politika. Dakle, 90% nekvalitetnog smještaja diktira kvalitet turizma i zato naš turistički proizvod polako gubi. Recimo, Grčka ima oko 80% smještajnih kapaciteta u hotelima, Kipar ima 100%, Španija 68, a mi svega 10. Drugi problem je naša neodlučnost ka kojem ćemo se tržištu okrenuti, nama su zapadnoevropske države 2019. godine činile 35% ukupnog broja turista, a kod drugih zemalja je išlo i do 70 ili 80% - ističe Ratković.

Prema Ratkovićevim riječima, naš turistički proizvod slabi i zbog jako kratke sezone, te da smo do relativno skoro važili za pristupačnu destinaciju, naročito za turiste sa dubljim džepom.

- Sada smo, kada je riječ o maloprodajnoj trgovini, među najskupljim u Evropi, skuplji i od Njemačke ili Švajcarske, što je posljedica dolaska značajnijeg broja turista u apartmane. Pravog turizma imamo malo, traje jako kratko i teško je rentabilno poslovati u takvim okolnostima. Pojedinačno, preduzetnici ne mogu ići na organizovano tržište, a umrežavanje turističkih kapaciteta kod nas gotovo da niko ne podstiče - poručuje Ratković.

Ratković ističe da zbog svih ovih okolnosti nije ni čudo što se poslodavci odlučuju na prodaju svojih kapaciteta, jer ne mogu da posluju rentabilno.

- Mi smo samo 2021. godine imali oko 50 miliona gubitaka, a to je dovelo do nezadovoljstva radnika, manjih plata, a ni poslodavci im nisu mogli garantovati velike plate, upravo zbog gubitaka. Takođe, mnogo objekata je izgrađeno u posljednje vrijeme, priroda se uništava, i to se mora zaustaviti - kaže Ratković.

Ratković kaže i da pored velikog broja oglasa za prodaju, nije optimista da će biti značajnijeg interesovanja za kupovinu tih objekata.

- Naša privreda je u krizi, nemamo jasnu strategiju, i dok god nam to ne bude prioritet neće biti napretka. Loše upravljamo destinacijom, loša je politika u tom smjeru. Naši hoteli imaju kvalitetnu ponudu, usluga u nekim hotelima nekad je bolja nego u poznatijim destinacijama, ali naš destinacijski menadžment nije otvoren ka najjačim zapadnim tržištima - zaključio je Ratković.

Redakcija Dana kontaktirala je neke od prodavaca ovih objekata, ali oni nisu bili raspoloženi za razgovor.

Kao jedan od gradova u kojem je primjetan značajan broj hotelskih kapaciteta koji je na prodaju, ističe se Herceg Novi, gdje je na prodaju stavljeno čak 45 hotela. Takođe, u Kotoru je oglašeno čak 36 ovakvih objekata, dok je u Tivtu oglašeno 28. Čak 51 objekat prodaje se u Budvi, dok je u Baru i Ulcinju na prodaju oglašeno 105, odnosno 25 turističkih objekata. Ovo je, čini se, posljedica višedecenijskog okretanja primorskog regiona turizmu i porastu gradnje apartmanskih objekata. Cijene nekretnina na primorju drastično su porasle od početka rata u Ukrajini.