Slom banaka diže cijenu zlata - Skok još nije uticao na rast cijena nakita u RS

Cijene zlata na svjetskom tržištu skočile su do deset odsto za svega nekoliko dana nakon kraha velikih svjetskih banaka, a šta će se dešavati na tržištu ovog plemenitog metala u narednom periodu, stručnjaci kažu da je teško prognozirati navodeći da ovaj skok za sada nije uticao na rast cijena nakita u Srpskoj.

Usljed nestabilnosti na svjetskom tržištu i straha od potpunog kolapsa bankarskog sektora, investitori se obično okreću zlatu kao najsigurnijoj opciji za čuvanje novca, što se automatski odražava na rast cijena tog plemenitog metala.

Prema riječima sagovornika Glasa Srpske, to se desilo i sada, navodeći da je prije krize i posrnuća nekoliko svjetskih banaka kilogram zlata koštao 55.000 EUR, dok je cijena na svjetskoj berzi u ponedeljak premašila 58.000 EUR.

Član Asocijacije zlatara Srbije Ljubiša Belovanović kaže da je zlato ogledalo svjetske ekonomije, navodeći da je cijena tog plemenitog metala prošle godine, prije početka rata u Ukrajini, iznosila 51.000 EUR.

- Kako je počeo da se drma bankarski sektor u SAD, cijena zlata je za svega nekoliko dana skočila oko desetak odsto. Šta će se dešavati u narednim sedmicama, teško je prognozirati, lično smatram da će se cijene vratiti na staro, samo je pitanje kada. Na polju ekonomije dešavaju se nepredvidive stvari, postalo je nezahvalno prognozirati bilo šta jer Zapad vodi špekulativnu ekonomiju, koja nema mnogo veze sa logikom i onim što smo učili - rekao je Belovanović.

Prema njegovim ocjenama, investitori u zlato posljednje dvije decenije nisu se mnogo obogatili.

- Zlato je mrtav kapital, ne daje dobit. S njim ne možeš da zaradiš, ali ni da izgubiš, već samo da sačuvaš novac, a investitori žele da obrću sredstva, da zarađuju i kad kupuju i kad prodaju - objašnjava Belovanović.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja smatra da se kriza bankarskog sektora završava sa problemima švajcarske banke Kredi Svis navodeći da su to bili pojedinačni slučajevi, te da je ekonomija Srpske suviše mala da bi mogla osjetiti negativne posljedice navedenih globalnih nestabilnosti.

- Živimo u vremenu punom straha od raznoraznih globalnih nestabilnosti, pandemija, ratova, tako da kriza bankarskog sektora može za posljedicu imati da dio investitora novac poželi sačuvati ulaganjem u nekretnine ili zlato, mada smatram da to neće biti u velikoj mjeri i da to ne treba da nas zabrinjava na duže staze - kazao je Ljuboja za Glas.

Vlasnik banjalučke zlatare Malbašić Veselko Malbašić pojašnjava za Glas da najnoviji skok cijena zlata nije drastičan, te da se za sada nije odrazio na maloprodajnu cijenu u Srpskoj.

- Pratićemo šta će se dešavati, ako kriza eskalira, poskupljenje će se preliti i kod nas jer moramo nivelisati cijene kako bismo mogli nabavljati robu. Realna cijena zlata prema našem iskustvu, a 37 godina radimo ovaj posao, je oko 55.000 EUR i bez obzira na trenutni porast, smatram da će se u narednom periodu kretati oko tog iznosa - rekao je Malbašić.

Ljubiša Belovanović slikovito objašnjava da sve količine zlata iskopane na Zemlji od postanka svijeta do danas mogu stati u soliter sa šest spratova, odnosno površinu od 8.000 metara kubnih.

- Govorim isključivo o čistom zlatu, a kada te količine poredimo sa odštampanim novcem, zlato bi trebalo da košta daleko više od sadašnje cijene - rekao je Belovanović.