Više nego lani - BiH stiže na naplatu 1,2 mlrd KM spoljnog duga

Bosna i Hercegovina će ove godine potrošiti gotovo 450 mil KM više za otplatu državnog spoljnog duga u odnosu na prošlu godinu.

Prošle godine je za godinu dana za otplatu duga bilo neophodno 819,1 mil KM, dok će ove godine prema procjenama iz Prijedloga budžeta BiH biti potrebno 1,2 mlrd KM.

Podsjetimo, ukupan spoljni dug BiH je na kraju 2022. godine iznosio 9,8 mlrd maraka.

Kada govorimo o kreditorima, najveće obaveze za otplatu spoljnog duga BiH ove godine ima prema Svjetskoj banci odnosno prema njenom udruženju za razvoj (IDA) i to u iznosu od 245,4 mil KM.

S druge strane, najveći rast obaveza po dugu je onaj prema MMF-u, te su obaveze za otplatu duga BiH prema tom kreditoru sa 48,2 mil KM koliko je za njihovo izmirenje bilo predviđeno prošle godine porasle na 241,7 mil KM.

Značajno je porastao i dug prema Evropskoj komisiji, pa je tako godišnja rata prema ovoj instituciji prošle godine iznosila 27,1 mil KM, a ove godine gotovo 100 mil KM više, odnosno 120,9 mil KM.

Ovogodišnja rata prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) iznosi 159,5 mil KM, a prema Evropskoj investicionoj banci 136,3 mil KM.

Za otplatu spoljnog duga Republike Srpske ove godine planirano je skoro 150 mil KM više nego prošle godine, kada je za te namjene potrošeno 266,5 mil KM, dok će ove godine izdvajati 409,7 mil KM.

Umjesto prošlogodišnjih 538,3 mil KM, za servis spoljnog duga FBiH potrebno je 807 mil KM.

Za otplatu spoljnog duga Distrikta Brčko ove godine planirano je 11,2 mil KM, dok je prošle godine bilo 8,3 mil KM.

I institucije BiH su značajno povećale godišnju ratu za otplatu spoljnog duga i ona ove godine iznosi 17,8 mil KM, umjesto prošlogodišnjih 5,9 mil KM.

Ekonomski analitičar Igor Gavran za Capital ističe da se dešava upravo ono što je očekivano, a to je da prečesta zaduživanja vlasti pravdana niskom zaduženošću i povoljnim kamatnim stopama na kraju ipak imaju posljedice, a one su ubrzan rast obaveza koje svake godine odnose sve više novca, koji se mogao iskoristiti za podršku privredi i građanima BiH.

- Najveću razliku ove godine predstavljaju obaveze prema MMF-u, što je sigurno i jedan od razloga zašto nas savjetuju protiv antiinflatornih mjera koje makar i privremeno umanjuju javne prihode, Evropskoj komisiji i Svjetskoj banci (IDA), dok su ostale obaveze na približnom nivou od ranije - kazao je Gavran.

Naveo je da se dio rasta godišnjih obaveza može objasniti i kursnim razlikama, a one kod kojih je ugovorena varijabilna kamatna stopa i promjenama kamata, ali ipak, kako kaže, najveću razliku čine nove obaveze, odnosno vraćanje novijih dugova koji dolaze na naplatu.

- Naravno, po starom običaju domaćih vlasti, većina ovih kredita nije utrošena na najbolji način i nisu stvoreni novi prihodi kojima bi se sada te obaveze izmirivale već se umanjuju sadašnja raspoloživa sredstva i ograničava potencijal za rast i razvoj domaće ekonomije. Bojim se da će dalji rast obaveza navesti vlasti na nova zaduživanja jer obično nisu imali pametniji odgovor od toga, odnosno na prebacivanje tereta na buduće generacije ili barem na one koji preuzimaju vlast poslije njih, a na kraju uvijek na građane i privredu - izjavio je Gavran.

Kaže da je iluzija bez ikakve praktične utjehe da i dalje teorijski relativno nismo zaduženi, jer su sredstva koja već izdvajamo za otplatu međunarodnih obaveza ogromna i drastično umanjuju potencijal koji imamo, a trend sve većih obaveza se nastavlja.