Đukanović: HE Komarnica donosi benefit sjeveru, Iković: Projekat ekonomski neisplativ

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović kazao je da bi izgradnja hidroelektrane na Komarnici imala dosta benefita za sjever Crne Gore, jer ukoliko bi imali gotovu hidroenergetsku strukturu, u tom okruženju priključivale bi se solarne elektrane i tako bi se dobio fantastičan energetski potencijal, a to bi puno značilo za razvoj Plužina, Šavnika i Žabljaka.

Na drugoj strani, biolog Vuk Iković tvrdi da je projekat elektrane na Komarnici čisti energetski promašaj. Objašnjava da je problem što nema dovoljno vode, potom je ekonomski neisplativ, a sa ekološkog gledišta totalna katastrofa.

Đukanović je u emisiji Okvir na TVCG, kazao je da kada imamo izgrađenu Komarnicu, pa ispod nje imamo već Pivu, a poslije toga Kruševo, pa takođe neke još male elektrane na Drini i ako bi to radilo u taktu smatralo bi se najboljim hidroenergrtskim potencijalom u Evropi.

To znači, kaže Đukanović, da bi se ostvarivale ekstremno visoke cijene električne energije.

- Tamo gdje imamo gotovu hidroenergetsku strukturu, mi bismo u tom okruženju priključivali solarne elektrane i tako dobili fantastičan energetski potencijal, a to bi puno značilo za razvoj Plužina, Šavnika i Žabljaka. Mislimo da bi to bio pravi preporod za sjever Crne Gore. Povećale bi se cijene zamljišta, a politika Elektroprivrede je takođe da se ne koristi plodno zemljište za izgradnju solarnih elektrana - kazao je Đukanović.

Biolog Vuk Iković stava je da je projekat elektrane na Komarnici čisti energetski promašaj.

- Prvo jer nema dovoljno vode, druga stvar ekonomski je neisplativ, a sa ekološkog gledišta totalna katastrofa. Kada bismo taj novac uložili energiju vjetra i sunca imali bismo dva puta više energije i tako bi povrat investicije bio tri puta brži, a zapošljavao bi više ljudi. Pri tome, mi imamo već dvije energetske baterije odnosno akumulacije Pivu i Perućicu, koje su dovoljne da balansiraju pokretanje proizvodnje i solara i vjetra - objašnjava Iković.

Istakao je da kada se napravi hidroelektrana ona trajno narušava prostor i trajno se gubi ono što je jako vrijedno.

Kazao je da je možda ovaj projekat prije 50 godina bio isplativ, ali da danas nije.

Iković je kazao da možemo imati održivu ekonomiju samo ukoliko se poštuju mjere zaštite životne sredine.

- Hidroelektrana Komarnica neće nadomjestiti termoelektranu Pljevlja jer nama treba sedam Komarnica za termoelektranu Pljevlja - poručio je Iković.

Jugoslav Jakić predsjednik Opštine Šavnik istakao je da se više decenija pominje izgradnja hidroelektrane Komarnice i u svim strateškim i planskim dokumentima opštine Šavnik hidrocentrala Komarnica se vidi kao budući generator razvoja opštine Šavnik.

Kazao je da je stav lokalne uprave koji je iznijet na javnim raspravama da su za izgradnju hidrocentrale Komarnice ali uz poštovanje najstrožijih ekoloških standarada i prinicipa.

- Komarnica je svih građana Crne Gore a ne samo građana Šavnika i ja jesam za referndum ali na kojem će da učestvuju građani Šavnika - poručio je Jakić.

Istakao je da je najveći problem što se stalno iznose drugačiji podaci i manipuliše se sa javnošću, od toga da će se potopiti kanjon Nevidio, zatim selo Komarnica, i da će to da izazove tektonske poremećaje u gradu i slično.

- Mogu da raumijem stav ekologa ali nije mi jasno da se manipuliše i pokušava zamjena teza kako bi ostvarili cilj - kazao je Jakić.

Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine kazao je da smatra da će Komisija koju su oformirli dati najbolje preporuke.

- Jedan od najvećih nedostataka je da nije adekvatno opisana lokacija, a onda biodeverzitet. Korišćeni su podaci koji su strari preko 40 godina. Mi na osnovu svih podataka ne možemo da damo adekvatne preporuke kako da se ublaže uticaji na prirodu u tom dijelu - istakao je Gazdić.

Nikola Vukotić, menadžer projekta hidorelektrane Komarnica, kazao je da ukoliko se uzme prosječna cijena na berzi predviđena za ovu godinu, uz napomenu da se Komarnica ne prodaje kao prosječna nego kao najskuplja, imali bismo 32 miliona godišnje, plus 2 mil EUR samo na račin sistemskih usluga.