Objavljen plan otplate duga FBiH - U dvije godine na naplatu dolazi 1,4 mlrd KM

Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić (SBiH) u izjavi za Klix.ba je komentarisao plan isplate unutrašnjeg i vanjskog duga FBiH.

Unutrašnji dug je dug koji je dijelom u rukama same države i dijelom njenih građana, dok se vanjski dug odnosi na dug drugim državama, stranim i međunarodnim fondovima i institucijama.

Prema planu isplate duga, FBiH će ove godine morati otplatiti 106 mil KM unutrašnjeg duga i 671 mil KM vanjskog duga. Već sljedeće godine morat će otplatiti 71 mil KM unutrašnjeg duga i 692 mil KM vanjskog duga. Čavalić je konstatovao da će upravo ova i sljedeća godina biti najizazovnije u otplati duga.

- Može se iščitati određena stabilnost u otplati ukupnog duga. Očekivano je da godine koje su nam bliže donose veći teret, izuzev 2036. kada imamo malo više obaveza po osnovi vanjskog duga. Najizazovnije godine u otplati vanjskog duga bit će 2023. i 2024. - ukazao je.

Čavalić je naveo zašto je potrebno imati informaciju o otplati duga.

- Ovu informaciju trebamo znati kako bismo kao porezni obveznici znali koje godine će biti izazovne. Silazna putanja pokazuje da je riječ o stablizirajućem stanju, tj. da je lijepo raspoređeno - rekao je.

Čavalić ke pričao i o tome kako se utvrđuje plan otplate duga, tj. šta se uzima u obzir prilikom izrade ovog plana.

- Najviše zavisi od dva donositelja odluka. Prvi je Vlada FBiH koja može odrediti rok otplate, prije svega u kontekstu unutrašnjeg duga pri izdavanju vrijednosnih papira, a onda i u kontekstu vanjskog duga pri pregovorima. Drugi donositelj odluka su vanjski kreditori, a to Svjetska banka (WB), Evropska investiciona banka (EIB), Međunarodni monetarni fond (MMF), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Pariski klub, Evropska komisija, Vlada Španije idr. To su neki od najvećih vanjskih kreditora - objasnio je.

Također je prokomentarisao i da li je dug FBiH visok, gdje on smatra da bi trebao ostati u trenutnom iznosu.

- Nije, ali bi trebao ostati u ovom iznosu. Mi smo na Odboru konstatovali da bi bilo dobro da se nova vlada domaćinski odnosi prema ovom pitanju. Spomenuli smo premijera RS-a Radovana Viškovića (SNSD) koji je indirektno pohvalio FBiH za upravljanje dugom - kazao je.

Osvrnuo se i na zaduženost kantona, konstatirajući da ne postoji razlog za brigu.

- FBiH jeste decentralizirani entitet, tj. postoje dugovi kantona. Osim Kantona Sarajevo koji se možda malo više zadužio u apsolutnom, a ne relativnom smislu, uglavnom je mirna voda, a naročito kod općina i gradova koji imaju limite zaduživanja - ukazao je Čavalić.

Tema razgovora bilo je i to da li postoji optimalni iznos duga države.

- Mislim da se ne može kazati da postoji optimalan dug. Optimalan bi bio onaj koji podrazumijeva da dužnik vraća dug u roku, a da ima stope ekonomskog rasta na bazi datog zaduživanja. Dokle god ekonomija raste na osnovu datog duga, onda je dug u nekom optimalnom iznosu - naveo je.

Objašnjavajući prethodni stav istakao je primjer Grčke i Japana.

- Navedimo primjer Grčke i Japana. To su države koje su relativno dosta zadužene, daleko više nego Bosna i Hercegovina. Međutim, Japan ima daleko veću perspektivu otplate duga nego Grčka i mogućnost novog zaduženja. Nekada upadnemo u zamku tih relativnih postotaka i nekada ne treba slijepo vjerovati navedenom. No, moguće je uporediti dva entiteta, jer je riječ o sličnoj strukturi i zato je lakše raditi tu komparaciju - rekao je.

Komentarisao je i prijedlog MMF-a da FBiH smanji budžetsku potrošnju čiji znatan dio čini potrošnja na plate radnika u javnom sektoru.

- Klasični lijek protiv inflacije je usporavanje rasta plata, koliko god nama to izgledalo nekonvencionalno. To se radi širom svijeta. Činjenica je da su plate rasle u dijelovima javnog sektora, a mislim da se to desilo zbog pritiska sindikata. Vjerovatno MMF želi dati recept da se ograniči ili uspori rast plata kako bi se obuzdala inflacija - ukazao je Čavalić.