Šengenske promjene neće se odraziti na BiH

Moguće promjene oko graničnih kontrola unutar Šengenskog prostora neće se odraziti na postojeći bezvizni režim za građane jugoistočne Evrope, poručuju iz Evropske komisije.

Time Brisel opovrgava glasine koje su se pojavile u nekim zemljama regije. Dakle, za građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije stižu dobre vijesti. Eventualne promjene i uvođenje graničnih kontrola unutar Šengenskog prostora neće se odraziti na bezvizni režim i putovanja građana zemalja regije, naglasila je za Deutsche Welle Karolina Kottova, kordinatorica i glasnogovornica u Evropskoj komisiji. Problemi s izbjeglicama iz Afrike nisu ni u kakvoj vezi sa bezviznim putovanjima građana pet zemalja regije, koji su prije godinu i po, odnosno šest mjeseci dobili mogućnost putovanja u zemlje Evropske unije bez viza.

Evropska komisija nastoji prilagoditi svoju viznu politiku i tu je moguće očekivati određene sankcije u slučajevima zlorabljenja, a to znači ako dođe do velikog broja nelegalne migracije, tada je za očekivati instrumente za rješavanje takvog stanja.

Zbog 25.000 tisuća izbjeglica iz Tunisa koji su prije nekoliko tjedana pristigli u Italiju i ova članica Unije odlučila je istima izdati šestomjesečnu vizu odnosno boravak, izazvalo je velike rasprave i potaknulo proces najvjerojatnije promjene Šengenskog sporazuma. Francuska i Italija zatražile su ponovno uvođenje kontrola na granicama zemalja Šengenskog ugovora, a taj zahtjev podržava i njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich. Francusko-talijanska incijativa ima za cilj ukloniti slabosti Šengenskog sporazuma, poručio je njemački ministar.

Otjelovljenje evropskog projekta

Međutim, time se ne želi dovesti pod znak pitanja sloboda putovanja unutar EU-a. Šengenski sporazum ubraja se, a time i slobodni promet ljudi unutar zemalja članica, kao jedno od najvećih i najvažnijih dostignuća Evropske unije. Trenutno je Šengenskim sporazumom obuhvaćeno 26 zemalja ili 400 milijuna građana koji se mogu slobodno kretati od Portugala do Poljske, od Italije do Norveške. I danas je predsjednik Evropske komisije Barroso u Evropskom parlamentu naglasio da građani EU-a obave 1,25 milijarde putovanja godišnje: „Za veliku većinu građana EU-a pravo na slobodno kretanje je otjelovljenje evropskog projekta i jedan od najopipljivijih rezultata zajedničkog evropskog projekta“.

U Briselu je na sastanak u četvrtak (12.5.) povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malström pozvala ministre unutarnjih poslova zemalja članica EU-a, UNHCR i Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM). Tema susreta je povratak izbjeglica, za koji je Evropska komisija već najavila spremnost pružanja financijske pomoći.