Zašto niskobudžetne avio-kompanije napuštaju BiH?

Mađarska niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air od septembra zatvara jednu od svojih baza na tuzlanskom aerodromu, čime će se ugasiti svi letovi na relacijama ka Beču, Berlinu, Bilundu, Kelnu, Ajndhovenu, Fridrihshafenu, Geteborgu, Baden Badenu, Malmeu, Nirnbergu i Stokholm Skavsti.

Na taj način se ukida 36 sedmičnih letova, te će putnicima ubuduće ostati samo četiri linije (Bazel, Dortmund, Han, Memingen), ali uz manji broj letova.

Ovo je novi problem za Međunarodni aerodrom Tuzla, budući da je nešto ranije svoje letove ukinuo i Ryanair, a to bi se, kako kažu stručnjaci za ovu oblast, moglo odraziti i na Banjaluku, koja takođe sarađuje sa pomenutim kompanijama.

Pojašnjavajući odluku da se ugasi baza u Tuzli, iz Wizz Aira kao razloge navode izazovno makroekonomsko okruženje te komplikovane vremenske uslove u regiji.

Dževad Halilčević, direktor Aerodroma Tuzla, kaže da Wizz Air nije imao nijedan ekonomski razlog da smanji broj letova, jer je ova godina oborila sve rekorde.

- Jul se završio sa preko 69.000 putnika, avioni su puni - kaže Halilčević.

Tuzla i Wizz Air imaju uspješnu desetogodišnju saradnju. Na usluzi su i dalje njihova dva aviona, a priča je trebalo da se nastavi dolaskom trećeg baznog aviona te završetkom nekoliko kapitalnih projekata, poput proširenja putničkog terminala, ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi...

- Početkom jula imali smo sastanak i ničim se nije dalo naslutiti da će se ovo desiti. Ovo nije nimalo dobro za aerodrom - kaže Halilčević, koji za Nezavisne novine tvrdi da je još u martu i aprilu apelovao na nadležne da bi moglo biti problema nakon što je Ryanair suspendovao letove iz Tuzle zbog plaćanja takse od tri KM za svakog odlazećeg putnika, a koju su avio-kompanije dužne plaćati Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA).

Podsjećanja radi, ta taksa je uvedena 2017. godine, a tada je iznosila jednu KM. Od 2018. je povećana na dvije KM, a od 2019. godine na tri marke za svakog odlaznog putnika i 40 KM po toni prevezenog tereta, prtljaga.

- Od WizzAir-a nismo bili toliko uslovljavani kao od strane Ryanaira, ali bilo je pitanja ima li šanse da se taksa stavi van snage. Ako uzmete grubu matematiku, da je od 1. januara pa do kraja jula s Aerodroma Tuzla prevezeno 430.000 putnika, da je 50 odsto od toga odlaznih, dođemo do svote od 600.000 KM koju je po osnovu takse morao da plati uglavnom Wizz Air prema BHDCA - poručio je Halilčević.

Gašenjem jedne od baza Wizz Aira u Tuzli, broj putnika će sa predviđenih 600.000 pasti na oko 180.000, što je broj koji je ovaj aerodrom imao 2014. godine.

Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar, smatra da se, osim sporne takse, razlozi ukidanja baze mogu tražiti u tome što Aerodrom Tuzla već godinama nije završio obećane infrastrukturne projekte.

- Wizz Air je morao imati tri aviona u Tuzli, umjesto dva, da bi anulirali kašnjenja zbog magle, snijega... Pune tri godine se taj treći gejt prolongira - kaže Šćuric.

Međutim, direktor Aerodroma Tuzla negira ove navode.

- Kada je riječ o trećem gejtu, on je podrazumijevao treći avion, ali imajući u vidu i ovaj postojeći putnički terminal, brzinu opsluge i broj izvršilaca, mi smo bez problema radili istovremeno i Wizz Air i Ryanair. Po tri zrakoplova su u sat vremena polijetala bez ikakvih problema - odgovara Halilčević.

Pomoć za Međunarodni aerodrom Tuzla zbog aktuelne situacije, obezbijedila je i Vlada Tuzlanskog kantona. Oni su odobrili 1 mil KM za investicioni projekat ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi.

Kada je u pitanju Aerodrom Banjaluka, stručnjaci smatraju da on sa jedne strane može profitirati zbog Tuzle, jer se dio putnika može odlučiti da putuje iz Banjaluke. Ali, ako se Wizz Air pozove na iste razloge kao u Tuzli, i Banjaluka je u problemu.

- Wizz Air je maksimalno porezao i Tuzlu i Sarajevo. Četiri aviona je maknuo iz BiH. Da li je Banjaluka sljedeća, to ne mogu reći. Ako je Wizz Air isprovociran ovom taksom od 1,5 evra, onda će se to desiti i Banjaluci, osim ako ne iznađu modalitet da to sami isfinansiraju. Banjaluka nije prijavljivala BHDCA taksu i zbog toga se ona nije ni plaćala. Ja sam rekao direktorici da se jako čuva te takse - ističe Šćuric, koji smatra da će mađarska avio-kompanija sigurno imati zahtjeve i za Banjaluku.

- Budite sto posto sigurni u to. Ono što mi je direktorica rekla kad sam bio u Banjaluci jeste da je prvo pitanje i Ryanair-a i Wizz Air-a bilo da li će povećati cijena letenja. Ako hoće, sigurno je da će obje te kompanije otići iz Banjaluke - dodaje on.

- Wizz Air već ove zime u Banjaluci ukida dvije od četiri linije za Hamburg, Stokholm Skavstu ukida već 28. avgusta, a Malme je već ukinuo. Kompanija će letjeti samo za Basel (tri leta sedmično) i Dortmund (dva leta). Kada se sve sabere, mađarski avioni će ove zime iz BiH letjeti 25 puta sedmično, na osam linija.

Iz Međunarodnog aerodroma Banjaluka za Nezavisne novine poručuju da u narednom periodu nastavljaju saradnju sa avio-kompanijama Ryanair i Wizz Air.

- U zimskoj sezoni letenja, odnosno od oktobra tekuće godine, avio-kompanija Wizz Air nastavlja saobraćati sa istim brojem destinacija, naravno, kompanije zadržavaju izmjene reda letenja u skladu sa svojim poslovnim i organizacionim zahtjevima - navode iz banjalučkog aerodroma.

I oni tvrde da je jedan od razloga odlaska niskotarifnih kompanija s aerodroma u BiH visina takse od tri KM koju naplaćuje BHDCA. Zbog toga su s aerodromom Tuzla i Mostar pokrenuli zajedničku inicijativu da se pomenuta taksa ukine.

- Odlazak avio-kompanija iz Republike Srpske, odnosno Federacije BiH rezultira smanjenjem avio-linija i putnika, što direktno utiče na poslovanje - dodali su.

Ukidanje takse ne dolazi u obzir, glasi odgovor iz BHDCA, odakle napominju da je naknada uvedena po preporukama Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO), a propisana je i Zakonom o vazduhoplovstvu BiH.

- BHDCA je spremna da sasluša sve inicijative, ali za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade - poručili su iz Direkcije, dodajući da će uskoro biti održan zajednički sastanak na kome bi trebalo da se nađe rješenje za ovo pitanje.