Farmeri u RS odahnuli, svinje ponovo donose zaradu

Farmeri iz ugroženih područja u Srpskoj, zahvaljujući novim mjerama, počeli su da se rješavaju viška svinja, zaradivši tako prvi novac nakon višesedmične zabrane prodaje i klanja životinja zbog afričke kuge.

Prevoz zdravih svinja iz ugroženog područja radi prodaje, kao i klanje u domaćinstvima i klanicama u Srpskoj moguće je od petka, a uzgajivači kažu da su jedva dočekali ovu odluku nadležnih s obzirom da već neko vrijeme nisu ostvarivali nikakve prihode, dok su se troškovi gomilali.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić rekao je za Glas Srpske da su farmeri odmah po stupanju na snagu novih mjera počeli sa prodajom i klanjem viška zdravih životinja.

- Napokon možemo da se riješimo viška ali i smanjimo rizik od zaraze, jer što je više životinja na jednom mjestu veća je vjerovatnoća da dobiju virus. Osim toga, kupci sad dobijaju pregledano i zdravo meso - kazao je Maljčić.

Dodao je da je u jednu banjalučku pečenjaru sa njegove farme u subotu, nakon 28 i više dana agonije, otišlo 250 zdravih svinja po cijeni od 5,3 marke po kilogramu žive vage.

- Za naše uslove u tom periodu nastali su ogromni zaostaci. Ta prasad za prodaju trebala su imati 30 kilograma, a oni su bili teški po 53 kilograma. U ovoj sedmici ćemo sigurno, ako se šta ne promijeni, imati još oko 150 svinja viška i toliko ćemo, otprilike, svake naredne nedjelje prodavati - rekao je Maljčić.

Razloga za optimizam ima i direktor i vlasnik preduzeća ZP komerc iz Bijeljine Ljubiša Rosić, koji kaže da su odmah u petak počeli sa klanjem zdravih svinja.

- U planu nam je da danas zakoljemo oko 700 svinja kako sa naše farme, tako i od drugih farmera - kazao je Rosić.

On tvrdi da svinjetina iz Njemačke koja se prodaje u Srpskoj proteklih sedmica nije podlijegala kontrolama na afričku kugu, za razliku od onog sa domaćih farmi tako da kupci mogu biti sigurni kad kupuju domaće meso.

- dodatno obezbijediti objekte za držanje životinja

- koristiti hranu iz provjerenih izvora

- ne hraniti životinje ostacima hrane

- ograničiti ulazak ljudi i vozila na farme

- koristiti posebnu odjeću, obuću i alat

- adekvatno zbrinjavati otpad porijeklom sa farme

- preventivne mjere u lovu

Afrička kuga svinja je izuzetno zarazna bolest koja se širi kako direktnim kontaktom životinja tako i indirektno, putem insekata, kontaminiranih predmeta, vozila, proizvoda, hrane, kao i kretanjem ljudi, zbog čega se, prema riječima glavnog republičkog veterinarskog inspektora Vladimira Milijevića, neophodno i dalje pridržavati niza preventivnih mjera.

- Primjera radi, farmeri na ulazu objekata za držanje životinja moraju i trebaju postaviti dezobarijere za vozila i ljude i redovno ih održavati. Ukoliko je moguće treba napraviti duple ograde radi sprečavanja direktnog kontakta svinja koje su puštene sa divljim svinjama i ostalim životinjama - kazao je Milijević.

Kad je u pitanju ishrana, svinje ne treba hraniti svježom travom, sijenom, niti žitom prikupljenim sa površina koje se nalaze u zonama zaraze.

- U pojedinim područjima praksa je da vlasnici koji uzgajaju svinje za vlastite potrebe iste hrane i različitim šumskim plodovima, što je neprihvatljivo. Divlje svinje su primarni prenosnik ove bolesti i svaki dodir sa kontaminiranom hranom ili površinama po kojima se kretala zaražena životinja predstavlja direktan izvor zaraze. Žito bi prije upotrebe trebalo odstojati najmanje dva mjeseca da bi virus nestao - istakao je Milijević.

Jako je važno, naglasio je on, da se životinje ne hrane kuhinjskim otpadom, jer u zamrznutom mesu virus ostaje aktivan i do tri godine, dok u termički neobrađenim svinjskim proizvodima kao što je suho meso i do 400 dana.

Prema njegovim riječima, treba ograničiti i ulazak ljudi i vozila na farme, jer je čovjek drugi najveći prenosnik afričke kuge svinja.

- Vlasnici životinja često iz radoznalosti i straha odlaze na susjedne farme kako bi se raspitali o njihovom trenutnom stanju, te na taj način na svojoj odjeći i obući mogu prenijeti virus - objašnjava Milijević, koji ističe da prilikom ulaska u farme treba koristiti posebnu odjeću, obuću i alat, a neophodno je i pojačati higijenske mjere poput pranja i dezinfekcije ruku.

Upozorava da odvoz krutog gnoja i otpadnih voda sa farme svinja i njegovo nepropisno odlaganje, u slučaju postojanja virusa na istoj, može dovesti do ubrzanog širenja virusa u okolini, a farmeri trebaju izbjegavati kretanje po šumi, kao i učestvovanje u lovu.

- Na trasi kretanja zaražene divlje svinje virus ostaje aktivan i do dva mjeseca, te se direktno na obući može unijeti u domaćinstvo ili farmu. U slučaju uočavanja divljih svinja koje pokazuju znakove bolesti, neuobičajeno ponašanje ili prilikom pronalaska uginule svinje, treba odmah obavijestiti veterinara, bez približavanja i kontakta sa životinjom - kazao je Milijević.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić tvrdi da na području Bijeljine vlada opšta konfuzija.

- Na zaraženom području svinje se eutaniziraju, dok pored njih komšije kolju i jedu meso, a ugostiteljski objekti, koji služe hranu od svinjetine, najnormalnije rade - kazao je Bakajlić.