GRUJIĆ: Rast kamatnih stopa neće biti dramatičan kao u prethodnih godinu dana

Rast kamatnih stopa posljedica je inflacije, pa se njihovo smirivanje ne može očekivati dok god se ne smiri i inflacija. Ipak, ako je za utjehu, sudeći prema sadašnjim trendovima, taj rast neće biti dramatičan kao u prethodnih godinu dana, kaže za BL portal ekonomista Miloš Grujić.

Količinu te "dramatike" koja je za godinu dana zbog rasta kamatnih stopa dovela do znatno veće rate kredita za brojne korisnike stambenih kredita u Srpskoj, teško je prognozirati, priznaje Grujić, jer kod nas, kako kaže, mnogo toga zavisi od trendova i razvoja situacije unutar zemalja Evropske unije.

- Kao u mnogočemu, zemlje u Evropi se razlikuju i po inflaciji. Očigledno je da postoji značajna asimetrija u stopama inflacije među njima, a to je veliki problem, jer ona veže ruke Evropskoj centralnoj banci u pokušajima da je brzo izliječi. Pritom, postoji i velika asimetrija u stepenu zaduženosti unutar evrozone i to je jedan od faktora zbog kojih je ECB oklijevala da poveća kamatne stope još početkom prošlog ljeta. Čelnici centralnih banaka su bili uvjereni da će se brzo suzbiti inflacija, ali ova inflacija nije samo rezultat tipičnog rasta cijena iz udžbenika - kaže Grujić koji smatra da je dosadašnja zahtjevna i neizvjesna borba ipak dala rezultate i da, uprkos izazovima, postoji optimizam da bi se inflacija mogla početi zauzdavati.

Čekajući na to zauzdavanje, korisnici stambenih kredita kojima su banke pet puta poveće kamatnu stopu za godinu dana, moraće se zadovoljiti mjerama entitetskih agencija za bankarstvo koje su, tvrdi Grujić, ipak nešto preduzele.

- Agencije za bankarstvo u BiH ne mogu da zabrane povećanje kamatne stope, ali su poručili bankama da ne mogu sav teret tog povećanja prebaciti na klijente. Naime, svako povećanje veće od dva odsto znači da će banke morati da smanje svoju dobit. Između ostalog, zato su se banke i suzdržale od povećanja kamatnih stopa uprskos posljednoj odluci ECB-a - navodi Grujić za BL portal.

- Centalna banka BiH kao instrument monetarne politike nema definisanu referentnu kamatnu stopu. U toku su intenzivne kampanje u Bosni i Hercegovini sa stimulativnom kamatnom stopom, što ukazuje i na zaključak da banke sada više vode računa u segmentu zadržavanja tog novca u bankama i da taj novac treba da plate više nego što su plaćale ranije. Činjenica je da se blago povećavaju kamatne stope na štednju stanovništva, iako ne treba očekivati da će doći do dramatičnog rasta u toj oblasti. Kamate na kredite ne povećavaju se intenzitetom kao u zemljamam regiona – kod nas se bilježi najniži rast - tvrdi Grujić.

Uprkos tome što i kod nas postoje kakve-takve mjere, Grujić ne spori da su građani suočeni sa ozbiljnim izazovima u otplati kredita zbog povećanja kamatnih stopa.

- Pohvalno je što su bankari klijentima ponudili mogućnost da refinansiraju kredite s promjenjivim kamatnim stopama i ponude im kredite sa fiksnim stopama. Da, banke su u određenom smislu uvijek u povaštenom položaju jer imaju pristup kapitalu i mogućnost da utiču na određene procese. Međutim, banke su podvrgnute regulaciji države, a ne obrnuto. Ne treba zaboraviti da država svuda može uticati na ponašanje banaka kroz različite mjere, kao što su regulatorni okvir pa čak i poreska politika - kaže Grujić.

Centralna Banka BiH Sarajevo

Miloš Grujić

rast kamatnih stopa

inflacija

poskupljenje kredita

povećanje kamata

stambeni krediti

kamate

kamatne stope