Stručnjak za energetiku: Kriza u Evropi nije gotova, cijene vrlo lako mogu da skoče

Evropa je spremno ušla u grijnu sezonu, ali su energetska tržišta još ranjiva, zaključak je Evropske komisije koja je produžila mjere pomoći državama članica za kompanije koje su pogođene skokovima cijena energenata do juna 2024. godine. Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže da energetska kriza još nije završena i da razlozi zbog kojih je uspostavljena nisu eliminisani. Navodi da je ključna preporuka Brisela o radu na poboljšanju prenosne mreže.

Željko Marković u razgovoru za RTS kaže da su i dalje prisutne posljedice geopolitičkih tenzija, poput rata u Ukrajini i sukoba Izraela i Hamasa na Bliskom istoku, kao i da još postoje problemi sa nabavkom prirodnog gasa.

- Sve to utiče na cijenu energenata, prije svega nafte i gasa, a potom i efekta koji se prenosi na druge energente. Zato je važno da se preduzimaju mjere kako se opet ne bi uspostavile visoke cijene. Cilj je da se na adekvatan način zaštite stanovništvo i privreda - kaže Marković.

Ističe da promjena cijene energenata utiče na uspostavljanje veće inflacije, što dodatno ugrožava privedu, ali i stanovništvo.

Marković smatra i da je racionalna potrošnja jedna od glavnih mjera kako građani mogu da se bore sa neželjenim posljedicama rasta cijena usljed geopolitičkih kriza.

- Zato je važno štedjeti i dalje, bez obzira na to da li su sada cijene nešto niže ili nisu, vrlo lako se mogu vratiti na onaj nivo - kaže Marković.

Marković navodi da su cijene na svjetskim berzama mirne i u padu, ali da su i dalje više nego prije krize na Bliskom istoku. Ističe, ipak, da su cijene stabilnije u odnosu na prošlu godinu kada je do velikih promjena došlo usljed rata u Ukrajini.

- Ugalj nam je u tom trenutku sa nekih 90 USD išao i do 400. Sada je na nekih 120 USD po toni. Nafta varira između 80 i 90 USD po barelu, dok je gas nešto niži zato što su skladišta već u septembru i oktobru bila popunjena na 95% - ističe Marković.

Trenutno je cijena struje na berzama oko 120 USD po megavat satu, a to su predviđanja za 2024. godinu, kaže Marković.

Marković smatra da potrošnja električne energije, i energije uopšte, dosta korelira sa temperaturama i da su vremenski uslovi jedan od značajnih faktora.

- Mora da se vodi računa jer može da se dogodi da imamo neki duži ledeni talas i da to značajno utiče na potrošnju. Sa druge strane, kratke nepogode, kao što je sada kod nas, utiču na infrastrukturu, pa je važno jačati i infrastrukturu - kaže Marković.

Uporedo sa povećanjem kapaciteta obnovljivih izvora energije, Brisel je izglasao i preporuke o radu na poboljšanju prenosne mreže.

Marković navodi da je preporuka ključna mjera u dekarbonizaciji EU jer će biti instalirano više izvora obnovljive energije.

- Ta instalacija mora da prati i razvoj infrastrukture. Mijenja se cijeli koncept elektroprivrede gdje smo imali velike proizvođače koji su bili koncentrisani na visokonaponskim vodovima najvišeg napona. Sada imamo i izvore manjih proizvođača koji moraju da se priključuju na infrastrukturu - kaže Marković.

Zaključuje da su procjene da bi u tom pogledu infrastruktura Evrope, a i Srbije, trebalo da se udvostruči u narednih osam godina i u računicu dodaje i proizvodnju električnih vozila.

- Imamo, dakle, dekarbonizaciju transporta. I električna vozila opet moraju da imaju infrastrukturu kako bi se vozila napunila. A prenosna mreža je veoma važna upravo i u vanrednim situacijama - ističe stručnjak za energetiku.